Održivost - zašto i kako?

Clouds pattern

Potražite i vi invazivne vrste u vodama vašega zavičaja. 

Kakva je kakvoća zraka u dvorištu naše škole, tj. je li zrak u okolici naše škole onečišćen u tolikoj mjeri da koncentracija pojedinih tvari kao što su sumporov dioksid, ugljikov monoksid, lebdeće čestice te dušikov dioksid prelaze u vrijednosti&nbsp;srednjeg, visokog ili vrlo visokog onečišćenja.

Bambus palma je tropska biljka i jedan od najboljih zelenih pročiščivaća zraka, iz kojeg savršeno filtrira formaldehid, ksilen i toulen. 

Svjetlosno onečišćenje&nbsp;(zagađenje) svako je suvišno rasipanje umjetne&nbsp;&nbsp;svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti (nepotrebna i prekomjerna rasvjeta), tj. promjena razine prirodne svjetlosti u&nbsp;noćnim&nbsp;uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene&nbsp;ljudskim&nbsp;djelovanjem. Uzrokuje mnoge štetne pojave poput&nbsp;zdravstvenih&nbsp;problema, narušavanja&nbsp;ekosustava&nbsp;te remećenja&nbsp;astronomskih&nbsp;promatranja. Od 80-ih godina 20. stoljeća razvio se pokret protiv svjetlosnog onečišćenja s ciljem njegova smanjenja. U mnogim državama postoje&nbsp;zakonikoji reguliraju ovu problematiku. Najveće svjetlosno onečišćenje prisutno je u razvijenim industrijskim državama.

Osnovna namjena aktivnosti: poticati učenike na&nbsp;rješavanje problema u timu mjerenja i bilježenje podataka iz neposrednog okoliša razviti kreativno razmišljanje kod učenika razviti suradnički odnos u skupini razviti brigu o okolišu i&nbsp;pozitivnom/negativnom utjecaju na okolinu

Održivost&nbsp;je sposobnost održavanja ravnoteže određenih procesa ili stanja u nekom sustavu.

Mnogo je definicija održivog razvoja koje se mogu tumačiti na različite načine ovisno o perspektivi. Ipak, svakoj je definiciji zajednički termin&nbsp;ravnoteža&nbsp;koji upućuje na “zadovoljavanje potreba sadašnje generacije, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe”.

Upravo to je cilj i namjera ovoga priručnika. Projektima na eTwinning platformi.

Napominjemo da je puštanje stranih vrsta u prirodu u Hrvatskoj zabranjeno Zakonom o zaštiti prirode. Godišnja šteta od invazivnih stranih vrsta na području EU (bez Hrvatske) procijenjena je na preko 12 milijardi eura.

•Pretpostavili smo da su invazivne vrste dospjele u Jarun uglavnom nemarom bivših vlasnika/akvarista što se u slučaju crvenouhih kornjača pokazalo točnim. •Doznali smo i da se krupnorebrasta kotarica Europom proširila pričvršćena za brodove, ili se proširila uz pomoć ptica i sisavaca. Danas ih u nova područja prenose akvaristi i ribolovci. •Raznolika trokutnjača se proširila Europom uz pomoć brodova ili ptica . I danas se širi brodskim transportom i uređivanjem vodotoka.

Koraci: 1. Posaditi bambus u dvorištu škole te mjeriti podatke. 2. Pratiti pokretne i stacionirane izvore zagađenja. &nbsp;

Jedan od osnovnih ciljeva Europske unije je kroz čitav niz financijskih instrumenata i strategija potaknuti unaprjeđenje gospodarskog sustava u smislu učinkovitijeg korištenja resursa i energije.

Ograničenost prirodnih resursa i negativni utjecaji na okoliš uzrokovani njihovom potrošnjom zahtijevaju unaprjeđenje postojećih i iznalaženje novih modela za njihovo održivo korištenje.

Učenike je potrebno usmjeriti na uočavanje i kritičko prosuđivanje stanja u okolišu i društvu. Uči se na primjerima održivoga razvoja u vlastitoj zajednici, ali i u drugim dijelovima zemlje i svijeta. Škole se posebno potiče da u svoj rad ugrade načela održivosti kako bi učenik u najbližem okružju mogao spoznati važnost očuvanja okoliša i osvijestiti važnost pravednoga pristupa kvaliteti života svih članova društva te kako bi mogao djelovati u skladu s tim spoznajama. Izvanučionička nastava omogućuje neposredno upoznavanje s primjerima dobre prakse u lokalnoj zajednici i društvu.

Zamisao o znanstveno obrazovnom programu GLOBE (Globalno učenje i opažanje za dobrobit okoliša) obznanio je na Dan planeta Zemlje 1994. godine tadašnji američki potpredsjednik Al Gore. Na isti je dan (22. travnja) 1995. godine program eksperimentalno pokrenut u SAD, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta tih su dana s američkim predstavnicima potpisale sporazume o provođenju programa GLOBE. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa&nbsp;<a href="https://drive.google.com/open?id=1v5Ysgysrx0Maf-lO4peKKv4_gcWgr9Sy">Sporazum</a>&nbsp;je potpisan 13. travnja 1995.). Odgovorna institucija, koja je potpisnik Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je za neposrednu provedbu zadužena Agencija za odgoj i obrazovanje.

Program GLOBE predviđa redovita i kontinuirana učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole, u području atmosfere, vode, tla i pokrova. Prikupljeni se rezultati unose u zajedničku bazu podataka, koja je otvorena i dostupna svim posjetiteljima na adresi:&nbsp;<a href="https://www.globe.gov/">www.globe.gov</a>

Indeks kvalitete zraka moze imati vrijednost od 0 do 100. Što je vrijednost niza, bolja je kvaliteta zraka. Ljestvica indeksa kvalitete zraka podijeljenja je u pet razlicito obojenih kategorija, od zelene do crvene. Na primjer, vrijednost indeksa od 35,80 ulazi u zeleno-zutu zonu, sto ukazuje na dobru kvalitetu zraka. S druge strane, vrijednosti iznad 101 pripada crvenoj zoni, sto ukazuje na opasnost.

Ovim riječima održivi razvoj prvi je put definirala Svjetska komisija za okoliš i razvoj 1987. godine. I dok su se definicije mijenjale kroz povijest, srž je ostala ista. Danas je održivi razvoj temeljen na razumijevanju povezanosti njegove tri temeljne sastavnice: društvo, okoliš i gospodarstvo. Ravnoteža između sve tri sastavnice i njezina operacionalizacija u praksi osigurava dugoročan razvoj ljudskog društva u očuvanom okolišu.

Prema UN-u, opći cilj održivog razvoja je dugoročna stabilnost gospodarstva i okoliša što je moguće ostvariti samo integracijom i osvješćivanjem gospodarskih, ekoloških i socijalnih problema tijekom procesa donošenja odluka.&nbsp;

Održivi razvoj je i okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez štete za okoliš i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budućnosti.

MJERENJA UČENIKA TIJEKOM GLOBE AKTIVNOSTI MOŽEMO ISKORISTITI ZA AKTIVNOSTI U ETWINNING PROJEKTIMA

Međupredmetna tema Održivi razvoj obuhvaća sve tri dimenzije održivosti – okolišnu, društvenu i ekonomsku te njihovu međuovisnost. Priprema učenike za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti. Sve je veći broj znanstvenih dokaza o snažnome utjecaju ljudske populacije na prirodne sustave te o povećanju ekonomske nejednakosti pa mnogi ljudi više ne mogu odlučivati o svojoj sudbini. Stoga je nužno da čovjek svoje djelovanje uskladi s mogućnostima prirodnih sustava, odnosno da usvaja načela održivoga razvoja. U tome smislu obrazovanje ima odgovornost pridonijeti stvaranju društva temeljenoga na održivosti.

Buka je danas postala jedan od najvećih zagađivača okoliša. Opisujemo ju kao nepravilni mehanički val velikog intenziteta koji je neugodan ljudskom uhu. S porastom industrijalizacije povećala se i razina buke u okolišu, a time i štetni utjecaj koji buka ima na čovjeka.&nbsp;

PODRUČJA MJERENJA: Atmosfera Voda Biometrija Tlo Fenologija

Istraživanje koje su proveli učenici 2017. godine pokazalo je ove rezultate: Podacima prikupljenima iz Agencije za zaštitu podataka te mjerenjem uređajem za mjerenje kvalitete zraka zaključili smo da je zrak u prometnom dijelu Zagreba onečišćen zbog velikog prometa, a u samoj blizini škole i zbog obiteljskih kuća u okolici škole koje se griju na kruta goriva te ga onečišćuju, međutim onečišćenje je prema indeksu Agencije za zaštitu okoliša na niskoj razini i ne stvara ugrozu za naše učenike što je zapravo bilo izvan naših očekivanja.

Literatura za korištenje: Pravilnik o praćenju kakvoće zraka, NN 155/05 &nbsp; Zakon o zaštiti zraka, NN 174/04, 60/08 &nbsp; Agencija za zaštitu okoliša: http://iszz.azo.hr/ &nbsp; Mrežne stranice: <a href="http://www.mzoip.hr/">http://www.mzoip.hr/</a>

Cilj i svrha projekta: Cilj i svrha projekta je upoznati &nbsp;tipične hrvatske biljne vrste, proučiti &nbsp;biljke u zavičaju, upoznati &nbsp;latinsko ime biljke, simbol te biljke u hrvatskim običajima i folkloru te zanimljivosti vezane za vrstu (npr. ljekovita svojstva i sl.) Usporedildijelovima Republike Hrvatske i drugih država. Složiti herbarij. Suradnjom s GLOBE školama širom svijeta te razmjenom izmjerenih&nbsp;podataka doći do novih spoznaja, usvojiti vještine i podizanje ekološke svijesti, ostvarivanje međunarodnih prijateljstava u svojoj generaciji te mogućnost međusobnih posjeta, ovladavanje novim, suvremenim tehnologijama. Videokonferencijama uspostaviti kontakt s udaljenim školama te razviti međusobni multikulturalni kontakt i izmijeniti dosadašnja znanja. Također kroz korištenje videokonferencije kao metode učenja u GLOBE programu naučiti i razgovarati online s uvažavanjem svih sudionika videokonferencije. Suradnjom sa školama koje nisu GLOBE škole promovirati GLOBE program.

Što moramo poduzeti da zaustavimo gubitak biološke raznolikosti, dodatno poboljšamo kakvoću zraka i smanjimo štetne posljedice po ljudsko zdravlje? Kako djelovati?

Vrijeme je da poboljšamo i ubrzamo djelovanje. Vrijeme je da djelujemo na svim razinama svima na dobrobit.

Suzana Delić, magistra je primarnog obrazovanja te izvrsna savjetnica s 32 godine iskustva rada u osnovnoj školi. Voditeljica je eTwinning i Erasmus+ projekata čijim pisanjem, koordiniranjem i provedbom se bavi petnaest godina. Voditeljica je videokonferencija te ih je kao metodu učenja u nastavi provela preko pet stotina sa svojim učenicima. eTwinning je ambasadorica te autorica niza edukacija za učitelje na europskoj razini. Koordinatorica je This is our time projekta za područje Europe te jedna od osnivačica Global VC&nbsp;Education&nbsp;Group.&nbsp;Autorica je udžbenika za Hrvatski jezik kao i digitalnih sadržaja za Hrvatski jezik i Matematiku&nbsp;. &nbsp;

Uvod Održivi razvoj Održivi razvoj kao međupredmetna tema Moguće teme i zašto baš njih odabrati Kakvoća zraka Vode zavičaja Svjetlosno onečišćenje Mjerenje buke Biljke zavičaja GLOBE program eTwinning projekti

TEMPERATURA VODA U ZAVIČAJU I PROMJENE KOJE NA NJU UTJEČU

Postavili smo pitanje: Koliko je odstupanje (ima li ga uopće?)&nbsp;temperature potoka Vrapčaka i njegove pH vrijednosti izmjerene na našoj postaji ove godine u odnosu na prošlu? Pretpostavili smo da većih odstupanja&nbsp;u srednjoj temperaturi vode nema. Razlike su moguće u pojedinim tjednima zbog različite temperature zraka. Očekujemo da će u pojedinim mjesecima razlike biti vrlo velike, ali pri sveukupnoj izmjerenoj srednjoj temperaturi većih odstupanja ne bi trebalo biti.

Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj nastoji podići svijest i produbiti razumijevanje o svim pitanjima koja se odnose na održivost, pomaže učeniku kritički razmotriti moguća rješenja i načine djelovanja usmjerene na održivost, uskladiti s tim ponašanje u svakodnevnome životu u školi te njegovati vještine i osobine koje pridonose razvoju pravednoga društva. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Održivi razvoj osposobljava učenike za samostalno i odgovorno odlučivanje o pitanjima važnima za njih same i za društvo u cjelini.

MOGUĆA PITANJA: a) Pitanje:&nbsp;Ima li invazivnih vrsta u Jarunskom jezeru? b) Pitanje: &nbsp;Koje se invazivne vrste nalaze u Jarunu?&nbsp;(uvjetovano Pitanjem 1)? c) Pitanje: &nbsp;Kako su invazivne vrste dospjele u Jarun? d) Pitanje:&nbsp;Ima li temperatura vode/zraka utjecaja izmjerena na Jarunu utjecaja na pojavu vrsta?

MOGUĆI ODGOVORI: Pretpostavljamo da u Jarunskom jezeru postoji čitav niz invazivnih vrsta. Pretpostavku temeljimo na ranijem istraživanju putem interneta te predavanjem organiziranim u ronilačkom klubu. Pretpostavljamo da se u Jarunu nalaze Crvenouha kornjača, Krupnorebrasta kotarica, Raznolika trokutnjača. Pretpostavljamo da su invazivne vrste u Jarun dospjele nemarnim odnosom bivših vlasnika (Crvenouha kornjača) i akvarista (Krupnorebrasta kotarica). Pretpostavljamo da temperatura vode/zraka ima utjecaja na pojavu vrsta te da je s višim temperaturama veća i količina vrsta koje ćemo pronaći.

Sudjelujući u eTwinning programu, a brinući se o održivom razvoju učenici na konkretnim primjerima primjenjuju teoretska znanja te iskustvenim učenjem i istraživanjem stječu nove spoznaje o cjelovitosti okoliša i održivom razvoju razvijajući pritom brojne vještine i pozitivne stavove te stječu samosvijest temeljenu na svom aktivnom sudjelovanju i doprinosu. 

Literatura: Kurikulum za međupredmetnu temu Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.