Robotika i eTwinning zajedno

Grey polka dot pattern

Važno je spomenuti da digitalna tehnologija može doprinijeti rješavanju problema u obrazovanju, te svojim poboljšanjem može pomoći djeci pri učenju. U različitim dokumentima i preporukama Europske unije i UNESCO-a ističe se razvoj tehnoloških kompetencija. Kao neizostavna područja se spominju područje automatike i robotike pa prema tome u tehnološke kompetencije ne spada samo područje IKT-a, već i ostale tehničko-tehnološke kompetencije. Područje robotike i automatike je kognitivno zahtjevno i apstraktno za učenike osnovnoškolske dobi.

MICRO:BIT U NASTAVI I ETWINNING PROJEKTIMA

LED DIODA – emitira svjetlo te omogućava prikaz teksta, brojeva i slika TIPKE – pokreće se određeni programski kod IZVODI (PINOVI) – 25 vanjskih konektora SENZOR ZA SVJETLO – detektiramo svjetlo u okolini SENZOR ZA TEMPERATURU – temperature u okolini

Značajke uređaja koje su nam korisne u nastavi? LED diode - LED je dioda koja emitira svjetlo. Micro:bit uređaj ima 25 LED dioda koje se mogu pojedinačno programirati i omogućuju prikaz teksta, brojeva i slika. Tipke - Na prednjoj strani micro:bit uređaja nalaze se dvije tipke (označene A i B). Kada se one pritisnu, mogu se detektirati, što nam omogućuje da se pokrene određeni programski kod na micro:bit uređaju Izvodi (pinovi)- Ukupno je 25 vanjskih konektora na rubnom priključku micro:bit uređaja, koje nazivamo 'izvodi’. Senzor za svjetlo - Okretanjem LED dioda na zaslonu kako bi postale ulaz (input), LED zaslon radi kao običan senzor za svjetlo omogućujući nam da detektiramo svjetlo u okolini. Senzor za temperaturu-Ovaj senzor omogućuje micro:bit uređaju da detektira trenutnu temperaturu u okolini.&nbsp;

Veliku popularnost kod učenja programiranja stekao je programski jezik Scratch. Scratch je napravila grupa „Lifelong kindergarten“ 2003. godine na Massachusetts Institute of Technology (MIT). Nastao je prvenstveno radi toga da djeca nauče programirati kroz igru. Svaki programski jezik koji je namijenjen učenju mora se temeljiti na usvajanju osnova koje će moći primijeniti i u ostalim programskim jezicima. Kod samog odabira programskog jezika naglasak se stavlja na pedagoški aspekt programiranja.&nbsp; Programske jezike možemo koristiti već u razrednoj nastavi.

ZANIMLJIVOST! Evaluacija je sastavni dio provedbe projekata. Zašto ne provesti evaluaciju micro:bitom. Izradite program pomoću kojeg se micro:bitom može izabrati odgovor A, B ili C. Učenik odabire odgovor na pitanje pritiskom na tipke na micro:bitu.

Za početak rada s micro:bitom potrebno nam je osobno računalo, laptop, pametni telefon ili tablet. Za programiranje micro:bita na raspolaganju su različite metode, od vizualnih blok editora namijenjenih početnicima prema naprednijem programiranju Takva lepeza različitih mogućnosti dozvoljava učiteljima I nastavnicima da prilagode zahtjevnost rada s micro:bitom dobi, sposobnostima i željama učenika

Izgled micro:bit računala vidljiv je na slici. Sastoji se, s prednje strane, od A i B prekidača (tipke), LED matrice 5x5 i U/I konektori (pinovi 0-2), a sa stražnje strane od konektora napajanja, reset tipke za ponovno pokretanje programa, micro USB konektora za povezivanje s računalom, procesora (32-bitni procesor male potrošnje, koji radi na brzini od 16 Mhz i uključuje integriranu radnu memoriju od 16 kB te ujedno ima ugrađenu podršku za Bluetooth tehnologiju), senzora za kompas (magnetsko polje) senzora kretanja (akcelerometar - x,y i z os) i mikrokontrolera (Pandurić, 2017). Centralni dio micro:bit računala je procesor koji je zadužen za izvođenje programa i upravljanje svim ostalim dijelovima računala 

Uvod Razvoj digitalne tehnologije Robot-prijatelj u znanju Kompetencije? Odgojno-obrazovni ciljevi? Zašto koristiti robote u školama? Robotika u eTwinning projektima Micro:bit Micro:bit u nastavi i eTwinning projektima Micro:bit i učitelji mBot u eTwinningu Aktivnosti u eTwinning projektu Zaključak

Suzana Delić, magistra je primarnog obrazovanja te izvrsna savjetnica s 32 godine iskustva rada u osnovnoj školi. Voditeljica je eTwinning i Erasmus+ projekata čijim pisanjem, koordiniranjem i provedbom se bavi petnaest godina. Voditeljica je videokonferencija te ih je kao metodu učenja u nastavi provela preko pet stotina sa svojim učenicima. eTwinning je ambasadorica te autorica niza edukacija za učitelje na europskoj razini. Koordinatorica je This is our time projekta za područje Europe te jedna od osnivačica Global VC&nbsp;Education&nbsp;Group.&nbsp;Autorica je udžbenika za Hrvatski jezik kao i digitalnih sadržaja za Hrvatski jezik i Matematiku&nbsp;. &nbsp;

Baš kao globalizacija i urbanizacija, tako je i „digitalizacija“ već promijenila svijet. Brzo širenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) nezaustavljiva je sila koja ulazi u gotovo svaku sferu suvremenog života – od ekonomije, preko društva, do kulture … i oblikovanja svakodnevnog života. „ (UNICEF, 2017, str. 6). U današnje vrijeme djeca su svakodnevno izložena tehnologiji, te je potrebno poznajući tu činjenicu djeci omogućiti da nauče što se nalazi iza ekrana koje svakodnevno koriste. Potrebno im je otkriti što pokreće taj jedan cijeli sustav koji oni koriste gledajući razne crtane filmove, igrajući igrice, koristeći društvene mreže i niz drugih aplikacija (Super Stem, 2018).

U skladu s prethodnim smjernicama i preporukama, Europski parlament i Vijeće o ključnim kompetencijama 2006.&nbsp;izdvojili su&nbsp;osam temeljnih kompetencija koje treba razviti do kraja obveznog obrazovanja jer predstavljaju temelj za cjeloživotno učenje. Digitalna kompetencija može se najšire definirati kao samouvjereno, kritičko i kreativno korištenje digitalnih tehnologija kako bi se postigli ciljevi povezani s poslom, obrazovanjem, provođenjem slobodnoga vremena, povećala zapošljivost i participacija u društvu. Digitalna kompetencija smatra se jednom od osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, a opisuje se kao pouzdana i kritička upotreba tehnologija u informacijskom društvu, što uključuje osnovne vještine u korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Osim micro:bita i mBota u projektnim aktivnostima možemo koristiti i čitav niz raznovrsnih robota kojima ćemo lako unaprijedili vještine učenika upravo zbog raznovrsnosti primjene.

Putovanje robotikom u eTwinningu može započeti uporabom micro:bita. BBC micro:bit je malo računalo namijenjeno učenicima osnovnih škola koje im može pomoći naučiti kodirati. Micro:bit ima mogućnost priključivanja različitih senzora te je zbog toga primjenjiv u različitim obrazovnim predmetima. BBC micro:bit je mikroračunalo koje se može jednostavno programirati i proširivati vanjskim komponentama, a uz jednostavnost i proširivost, krasi ga vizualna privlačnost, osjetljivost na dodir, laka dostupnost i interaktivnost. Namijenjeno je djeci da na zabavan i jednostavan način shvate načela programiranja . Jednostavnost korištenja micro:bita ne znači da se s njime ne mogu raditi i složeniji zadaci i projekti, već samo da su prvi koraci u njegovom korištenju jednostavni i zanimljivi kako bi se učenike, ali i nastavnike motiviralo za njihovo daljnje korištenje.

1. Zabavno je za djecu. Dizajn video igara i robotika su dokazano najuspješniji za učenje informatičke tehnologije. 2. Učinkovit način usvajanje programiranja. Programiranjem robota učenici uče programirati te usvajaju osnovne naredbe. 3. Učenje vještina za buduće zapošljavanje. Zbog sve veće upotrebe mehaničkih strojeva rasti će potreba za programerima i potreba za poznavanjem programiranja. 4. Prikladan je za razvoj djece s različitim sposobnostima. Roboti pružaju jasne i mirne reakcije, što najviše odgovara djeci s autizmom. Najbolje razvijen robot za djecu s autizmom je robot NAO, koji pruža posebno razvijene igre. 5. Demistificiranje kompleksnih tehnologija. Smatra se da rad s robotima razbija strah od nepoznatih tehnologija. U budućnosti će roboti zamijeniti ljude u poslovima te je potrebno razviti zanimanje koje će biti vezano za robote (Kirinčić, 2015).&nbsp;

U eTwinning projektima može se koristiti i mBot. mBot je edukativni robot koji je za djecu vrlo praktičan i koristan. Korištenjem mBot robota djeca mogu naučiti programirati te naučiti neka saznanja o elektronici i robotici. Napravljen&nbsp;je za djecu osnovnoškolskog uzrasta. Radi na temelju Scratch 2.0.

Učenici će moći: •postati informatički pismeni kako bi se mogli samostalno, odgovorno, učinkovito, svrhovito i primjereno koristiti digitalnom tehnologijom te se pripremiti za učenje, život i rad u društvu koje se razvojem digitalnih tehnologija vrlo brzo mijenja; •razvijati digitalnu mudrost kao sposobnost odabira i primjene najprikladnije tehnologije ovisno o zadatku, području ili problemu koji se rješava; • razvijati kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije;

Mnogi su učitelji, iako nisu obvezni, odlučili uvrstiti micro:bit u svoje nastavne jedinice. I učitelji se mogu educirati kao što je to i učinjeno za potrebe ovog Erasmus+ projekta, kao I pratećeg eTwinning projekta. Jednostavne i zanimljive igre i aktivnosti osvježit će nastavu hrvatskog jezika, matematike, prirode i društva, glazbene i likovne te tjelesne i zdravstvene kulture i učiniti je zabavnijom učenicima. Uvođenjem takve aktivnosti učenicima možemo omogućiti da na vrlo jednostavan način u učenje uključe digitalne sadržaje, također I&nbsp;da upotrebom&nbsp;tehnologije primijene usvojene vještine.

Gibson i Bradley (2017) proveli su istraživanje u osnovnim školama u Sjevernoj Irskoj s ciljem da ispitaju doživljaj učenika prilikom korištenja micro:bit računala. Otkrili su da 64% učenika smatra kako je BBC micro:bit jednostavan ili vrlo jednostavan za upotrebu, što je u skladu sa službenom web stranicom Micro:bita na kojoj stoji da micro:bit pruža “super jednostavno i nimalo zastrašujuće korisničko iskustvo” Videnovik i sur., (2018) ispitivali su iskustva učenika netom nakon korištenja micro:bit računala i otkrili su da je vrlo pogodan za grupni rad pa su učenici razvijali svoje komunikacijske vještine, a neki i vještine vođenja tima. Također su otkrili povećani interes učenika da nastave razvijati svoje vještine računalnog razmišljanja,&nbsp;

Komunikacija micro:bita s računalom odvija se pomoću USB kabela ili bluetootha (Pandurić, 2017). USB povezanost funkcionira na način da računalo sadrži klasični ili micro USB ulaz, dok micro:bit sadrži micro USB ulaz. Nakon povezivanja računalo prepoznaje micro:bit kao vanjsku memoriju. Komunikacija micro:bita s računalom moguća je i preko bluetooth veze. Inače, Novi micro:bit dimenzijama i izgledom ostaje identičan prethodniku, no donosi nove i modernije komponente koje omogućavaju više interaktivnosti i naprednije funkcije programiranja. Tako će&nbsp;<a href="https://www.bug.hr/tag/microbit">micro:bit</a>&nbsp;od sada u sebi imati ugrađen mikrofon i zvučnik. Mikrofon će poslužiti kao ulazna jedinica (za koju je do sada trebalo spajati vanjski modul) koja bilježi zvukove i mjeri njihov intenzitet. Zvučnik će biti, dakako, izlazna jedinica&nbsp;. To naravno otvara čitav novi niz uporabe u nastavi.

Robot može biti i glumačka zvijezda kao što je upravo u ovom eTwinning i Erasmus+ projektu. Moguće je napisati radnju te popratnu scenografiju. Tko ima glavnu ulogu? Robot!

Zbog ubrzanog razvoja tehnologije i znanosti pojavljuju se novi alati i oblici rada koje je potrebno razvijati. Važno je da se nauči korištenje različitim jezicima, informacijama i tehnologijama koje su za današnji način života jedan od preduvjeta za osobni i društveni razvoj. Osim toga, kroz cijeli kurikulum važnost se stavlja na okruženje koje je potrebno osigurati za razvoj informacijske i digitalne pismenosti (Okvir nacionalnog kurikuluma, 2016). Zbog svakodnevnog razvoja tehnologije, u svijetu kojem živimo, uz fiziku, matematiku ili kemiju, informatika se nalazi među područjima koji su važni za izučavanje. Poznavanje osnova kao što su programiranje, algoritmi ili struktura podataka postaje izrazito važno. U 21. stoljeću informatičke kompetencije su nužne za ljudsko djelovanje, odnosno za svakodnevno rješavanje problema.&nbsp;

MJERAČ UBRZANJA – mjeri brzinu uređaja KOMPAS&nbsp;- detektira magnetsko polje RADIO – bežićno komuniciranje između micro:bit računala BLUETOOTH – šalje i prima Bluetooth signale USB SUČELJE – povezivanje s računalom

Mjerač ubrzanja - Ova komponenta mjeri brzinu micro:bit uređaja te osjeća kada se on pomiče. KOMPAS - Kompas detektira magnetsko polje zemlje, što nam omogućuje da otkrijemo u kojem je smjeru okrenut micro:bit uređaj. RADIO. - Komponenta za radio omogućuje nam bežično komuniciranje između micro:bit uređaja. Bluetooth - BLE (Bluetooth Low Energy) antena omogućuje micro:bit uređaju da šalje i prima Bluetooth signale. To omogućuje uređaju da bežično komunicira s osobnim računalima, mobitelima i tabletima. USB SUČELJE - Ono nam omogućuje povezivanje micro:bit uređaja s računalom preko mikro USB kabela, koji će napuniti uređaj i omogućiti nam da na njega prenesemo programske kodove.&nbsp;

Roboti sve više potiču interes učitelja i istraživača kao alat za razvoj kognitivnih i socijalnih vještina za učenike od predškolskog do visokog obrazovanja. Upotrebom robota učenike se najviše podupire na učenje znanosti, matematike i tehnologije. Ovaj način učenja nudi praktične i zabavne aktivnosti koje sve više budi interes i znatiželju kod učenika. Učenje uz pomoć robota se temelji na konstruktivizmu, odnosno spoznaji da se izgradnja znanja temelji na vlastitom iskustvu.

Tehnologija nam pomaže. Tehnologija nam koristi. Tehnologija ima moć. Mi upravljamo tehnologijom.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.