Škola iz snova: Kako učiniti školu sretnom, digitalnom i međunarodnom?

Watercolor texture 3

Cilj 4. Osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja

SRETNA ŠKOLA je škola u kojoj su SRETNI UČENICI. Kako to postići? Koje strategije uporabiti? Hoće li nam i učenici pomoći na tome putu? Trebamo li puno materijalnih sredstava? Kako ćemo znati da smo postigli cilj? Hoćemo li se znati održati na tome putu? Puno je pitanja. Pokušajmo pronaći odgovore.

Suzana Delić, magistra je primarnog obrazovanja te izvrsna savjetnica s 32 godine iskustva rada u osnovnoj školi. Voditeljica je eTwinning i Erasmus+ projekata čijim pisanjem, koordiniranjem i provedbom se bavi petnaest godina. Voditeljica je videokonferencija te ih je kao metodu učenja u nastavi provela preko pet stotina sa svojim učenicima. eTwinning je ambasadorica te autorica niza edukacija za učitelje na europskoj razini. Koordinatorica je This is our time projekta za područje Europe te jedna od osnivačica Global VC&nbsp;Education&nbsp;Group.&nbsp;Autorica je udžbenika za Hrvatski jezik kao i digitalnih sadržaja za Hrvatski jezik i Matematiku&nbsp;.

Međunarodne aktivnosti kao poticaj razvoja vještina

OBOGAĆUJE ŽIVOTE I ŠIRI VIDIKE

Škola u 21.stoljeću Odlike sretne škole Škola u suživotu s prirodom Škola kao centar lokalne zajednice Zašto postati digitalna škola? Kako postati digitalna škola? Međunarodne aktivnosti kao poticaj razvoja vještina Uloga učitelja i poželjne osobine 21.stoljeća

&nbsp;"Djeca su prirodni istraživači u aktivnoj potrazi za informacijama u svojem okruženju. Promatranjem i eksperimentiranjem pokušavaju razumjeti svijet oko sebe. Urođena znatiželja djecu vodi k učenju." (Hansen, Kaufman, Burk Walsh)

UNECE - United Nations Economic Commission for Europe i FAO - Food and agriculture organisation UN-a - na konferenciji "Okoliš za Europu" još su 2007. naglasili izuzetnu važnost obrazovanja o okolišu i za održivi razvoj i potaknuli su osnivanje Europske grupe za šumsku pedagogiju.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju koja je održana u New Yorku 25. rujna 2015., usvojen je novi Program globalnog razvoja za 2030. (Agenda 2030). Usuglašavanje svjetskih čelnika rezultiralo je donošenjem novih sedamnaest ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. godine. Ti se ciljevi, nazvani globalnim ciljevima održivog razvoja, nadovezuju na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obilježili razdoblje do 2015. godine.&nbsp;Globalni razvojni ciljevi su univerzalni i moraju biti primjenjivi u svim zemljama i zajednicama, od strane svih ljudi. U njihovoj provedbi treba uzeti u obzir specifične prilike, uvjete i mogućnosti na različitim dijelovima planeta.

Uloga učitelja i poželjne osobine 21. stoljeća

Uloga učitelja je neizmjerno važna. Učitelj je taj koji će znati kako pretvoriti školu u sretno mjesto, pa makar ponekad i nema sve materijalne uvjete. Učenici će ga na tome putu radosno slijediti.

Uz prirodu, prirodno okružje učenicima je upravo ono u kojemu žive. Škola je često centar lokalne zajednice, pogotovo u manjim mjestima. Za pretpostaviti je da će se i sama ustanova bolje razvijati ukoliko će biti kvalitetno povezana s okolinom, naseljem u kojem se nalazi. Upravo povezanost s prirodom te povezanost same škole s lokalnom zajednicom svakako će rezultirati i stvaranjem sretnije škole. Upravo i kroz Erasmus+ program škola može osvjestiti potrebe kojima bi povezala svoje učenike s prirodom, a svojim učiteljima osigurala cjeloživotno učenje. Udruge i škole, partneri u projektu, definirat će načine te osmisliti aktivnosti kako bi se osnažilo partnerstvo udruga i škola te uključenost u život zajednice, kako bi se aktivnosti provodile i u budućnosti, nakon završetka projekta. Aktivno uključivanje roditelja jedan je od čimbenika koji ima pozitivan učinak na školsku karijeru djece, a shodno tome i na smanjenje ranog napuštanja škole. Uključivanje roditelja povezano je s pozitivnim akademskim, socijalnim i bihevioralnim rezultatima djece i adolescenata. Najbolji rezultati često se postižu uz potporu šire lokalne zajednice.

ŠKOLA IZ SNOVA: Kako učiniti školu sretnom, digitalnom i međunarodnom?

UČENJE U PRIRODI = ŠKOLA ZA ŽIVOT?

Iskustveno učenje u prirodi te povezanost same ustanove, a time i učenika s prirodom doprinosi suživotu s prirodom te jačanju niza kompetencija kod učenika. Važno je potaknuti mlade da istražuju, izađu iz svoje zone komfora i stvaraju bolji svijet za sebe i druge kroz&nbsp;izazovna iskustva u prirodi. Priroda nije predvidljiva&nbsp;niti je u našoj moći da je kontroliramo. Na polaznicima je da isprobaju i nauče kako se nositi s izazovnim zadacima i situacijama, kako&nbsp;surađivati&nbsp;i kako uspješno rješavati konflikte u timu. Pitajmo svakog učenika koji je sudjelovao u petodnevnoj Školi u prirodi koja se već desetljećima organizira u Republici Hrvatskoj i dobit ćete zaigurno odgovor da je to vjerojatno tjedan koji će zauvijek pamtiti. Učenici povezani s prirodom spremni su iskusšati nove stvari, ekološki su osvješteniji, uporniji su te im je povećana svijest o vlastitim vještinama i sposobnostima.

Kvalitetno obrazovanje je temelj za poboljšanje života ljudi i održivi razvoj. Besplatno i kvalitetno osnovno i srednje obrazovanje za sve djevojčice i dječake želi se osigurati do kraja 2030. Važan podcilj je osigurati rodnu jednakost u obrazovanju te jednak pristup svim razinama obrazovanja i stručnoj obuci za ranjive grupe, uključujući osobe s invaliditetom i djecu u ranjivom položaju. Treba izgraditi i poboljšati obrazovne objekte prilagođene djeci i osobama s invaliditetom.

Svjedoci smo brzih i velikih promjena u svijetu.

Učenje se smatra aktivnim, individualnim procesom u kojem učenici konstruiraju svoju vlastitu bazu znanja, proces temeljen na dijeljenju i sudjelovanju različitih članova zajednice te holistički i konstruktivan proces koji je povezan sa učenikovim sociološkim i kulturalnim premisama (Niemi, 2009).

Učenje u 21. stoljeću mora se staviti u kontekst koji promovira interakciju i osjećaj zajedništva, koji će omogućiti formalno i neformalno učenje (Partnership for 21st Century Learning, 2009).&nbsp;

Škola puna sretne djece, koja se nalazi u prirodi i povezana je s lokalnom zajednicom te su djeca digitalno pismena i surađuju s drugim školama kroz međunarodne projekte.

Da bi škola postata digitalna, svakako je potrebno zadovoljiti neke uvjete, od razvoja vještina učitelja do opreme. U Republici Hrvatskoj projektom e-Škole, koji provodi CARNET, imali smo sreću moći zadovoljiti obje potrebe. Prelazak u online okruženje u doba pandemije donio je brojne prednosti koje bi svi skupa trebali dobro iskoristiti.

SRETNA ŠKOLA JE ONA U KOJOJ SU UČENICI I UČITELJI SRETNI. PUT JE DUG, PONEKAD S TEŠKOĆAMA, ALI SVAKA MINUTA SE NA KRAJU PUTA ISPLATI.

Digitalne su tehnologije revolucionirale naše društvo, a djeca danas odrastaju i žive u svijetu u kojemu su one sveprisutneDigitalna se kompetencija dosljedno smatra ključnom kompetencijom u Europi. Razvoj digitalne kompetencije prisutan je u većini zemalja na sve tri razine obrazovanja. No za razliku od ostalih tradicionalnih školskih predmeta, ne nudi se samo kao tema nego i kao transverzalna ključna kompetencija. U osnovnoškolskom obrazovanju više od polovice europskih obrazovnih sustava smatra digitalne kompetencije međupredmetnom temom. Stalna i sve veća digitalizacija u društvu te promjene tehnologije rezultiraju brzim zastarijevanjem strategija i politika. Europske zemlje trebaju stalno mijenjati i razvijati nove strateške politike i mjere kako bi udovoljile novim zahtjevima za visokokvalitetnim digitalnim obrazovanjem u školi.&nbsp;

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.