Gimnazija Metković, 2.C
ELEMENTI
Karakteristične reakcije metala i nemetala
Šk.god.2023./2024.
Suvremeni periodni sustav elemenata
Loading...
SadržajLoading...
Periodni sustav elemenataAlkalijski metali
- Natrij
- Magnezij
- Kalcij
- Titanij
- Željezo
- Bakar
- Teški metali
- Lantanoidi
- Aktinoidi
- Aluminij
- Ugljik
- Silicij
- Dušik
- Fosfor
- Kisik
- Sumpor
- Klor
Plemeniti plinovi
Periodni sustav elemenata
Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
- Periodičnomu ponavljanju kemijskih i fizikalnih svojstava elemenata uzrok je periodična sličnost elektronske konfiguracije atoma elemenata poredanih po rastućem protonskom broju.
- Popunjavanjem nove elektronske ljuske nastaje elementi se razvrstavaju u novu periodu.
- Elementi iste periode imaju isti broj valentne ljuske.
- Elementi iste skupine imaju isti broj valentnih elektrona i imaju slična kemijska svojstva.
Glavne skupine periodnog sustava jesu: 1., 2., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. skupina.
- Alkalijski metali - elementi 1. skupine (osim vodika) nazivaju se alkalijski metali, jer tvore jake baze ili lužine (alkalije).
- Zemnoalkalijski metali - elementi 2. skupine su zemnoalkalijski metali, jer također tvore jake lužine, a uz to su sastojci Zemljine kore.
- Prijelazni metali - elementi od 3. do 11. skupine zovu se prijelazni metsli, jer tvore prijelaz između lijeve i desne tablice.
- 13., 14. i 15. skupina - elementi 13, 14. i 15. skupine nazivaju se prema prvom elementu u skupini: borova(13.), ugljikova(14.) i dušikova(15.).
- Halkogeni elementi - elementi 16. skupine su halkogeni elementi, jer ulaze u sastav ruda.
- Halogeni elementi - elementi 17. skupine zovu se halogeni elementi, jer s metalima tvore soli.
- Plemeniti plinovi - elementi 18. skupine nazivaju se plemeniti plinovi, jer u uobičajenim uvjetima ne reagiraju ni s jednim elementom.
CAPTION Half page image nullam nunc eros, vehicula feugiat
Sustav je nastao kao rezultat nastojanja mnogih kemičara da nađu što prikladniji način da se kemijski elementi poredaju tako da sličnosti među njima budu što uočljivije.
Dimitrija Ivanoviča Mendeljejeva uzimamo kao pravog otkrivača periodičnosti i periodnog sustava. On je 1869. godine objavio svoj Prirodni sustav kemijskih elemenata.
Dimitrija Ivanoviča Mendeljejeva uzimamo kao pravog otkrivača periodičnosti i periodnog sustava. On je 1869. godine objavio svoj Prirodni sustav kemijskih elemenata.
Glavne skupine periodnog sustava jesu: 1., 2., 13., 14., 15., 16., 17. i 18. skupina.
- Alkalijski metali - elementi 1. skupine (osim vodika) nazivaju se alkalijski metali, jer tvore jake baze ili lužine (alkalije).
- Zemnoalkalijski metali - elementi 2. skupine su zemnoalkalijski metali, jer također tvore jake lužine, a uz to su sastojci Zemljine kore.
- Prijelazni metali - elementi od 3. do 11. skupine zovu se prijelazni metsli, jer tvore prijelaz između lijeve i desne tablice.
- 13., 14. i 15. skupina - elementi 13, 14. i 15. skupine nazivaju se prema prvom elementu u skupini: borova(13.), ugljikova(14.) i dušikova(15.).
- Halkogeni elementi - elementi 16. skupine su halkogeni elementi, jer ulaze u sastav ruda.
- Halogeni elementi - elementi 17. skupine zovu se halogeni elementi, jer s metalima tvore soli.
- Plemeniti plinovi - elementi 18. skupine nazivaju se plemeniti plinovi, jer u uobičajenim uvjetima ne reagiraju ni s jednim elementom.
CAPTION Half page image nullam nunc eros, vehicula feugiat
Sustav je nastao kao rezultat nastojanja mnogih kemičara da nađu što prikladniji način da se kemijski elementi poredaju tako da sličnosti među njima budu što uočljivije.
Dimitrija Ivanoviča Mendeljejeva uzimamo kao pravog otkrivača periodičnosti i periodnog sustava. On je 1869. godine objavio svoj Prirodni sustav kemijskih elemenata.
Dimitrija Ivanoviča Mendeljejeva uzimamo kao pravog otkrivača periodičnosti i periodnog sustava. On je 1869. godine objavio svoj Prirodni sustav kemijskih elemenata.
Alkalijski elementi
Alkalijskim metalima pripadaju metali prve skupine PSE. Zbog samo jednog elektrona u zadnjoj ljusci elektrnoskog omotača njihovih atoma, imaju najmanju energiju ionizacije od svih ostalih metala , što znači da su kemijski vrlo reaktivni (reaktivnost im raste porastom relativne atomske mase).
Zbog toga se u prirodi nalaze samo u spojevima, dok se u elementarnom stanju moraju čuvati u posebnim uvjetima: litij, natrij i kalij se, da ne bi reagirali s tvarima iz zraka, čuvaju u petroleju ili mineralnim uljima, dok za rubidij i cezij ni to nije dovoljno – oni se moraju čuvati u vakuumu ili u atmosferi plementiog plina.
Dobivaju se elketrolizom talina njihovih soli , a ne vodenih otopina jer imaju vrlo negativne reducijske elektrodne potencijale, zbog čega se na katodi vrši redukcija vode u vodik.
Zbog slabe metalne veze kojoj je uzrok samo jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci, najmekši su metali. Svi se mogu lako rezati nožem.
Tališta su im vrlo niska, kao i gustoće.
Kristalna rešetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
Svi boje plamen: litij crveno, natrij intenzivno žuto, kalij blago ljubičasto, rubidij crveno-ljubičasto, a cezij nebesko plavo.
Zbog slabe metalne veze kojoj je uzrok samo jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci, najmekši su metali. Svi se mogu lako rezati nožem.
Tališta su im vrlo niska, kao i gustoće.
Kristalna rešetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
Svi boje plamen: litij crveno, natrij intenzivno žuto, kalij blago ljubičasto, rubidij crveno-ljubičasto, a cezij nebesko plavo.
Dobivaju se elketrolizom talina njihovih soli , a ne vodenih otopina jer imaju vrlo negativne reducijske elektrodne potencijale, zbog čega se na katodi vrši redukcija vode u vodik.
Zbog slabe metalne veze kojoj je uzrok samo jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci, najmekši su metali. Svi se mogu lako rezati nožem.
Tališta su im vrlo niska, kao i gustoće.
Kristalna rešetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
Svi boje plamen: litij crveno, natrij intenzivno žuto, kalij blago ljubičasto, rubidij crveno-ljubičasto, a cezij nebesko plavo.
Zbog slabe metalne veze kojoj je uzrok samo jedan elektron u zadnjoj elektronskoj ljusci, najmekši su metali. Svi se mogu lako rezati nožem.
Tališta su im vrlo niska, kao i gustoće.
Kristalna rešetka alkalijskih metala je volumno centrirana kocka.
Svi boje plamen: litij crveno, natrij intenzivno žuto, kalij blago ljubičasto, rubidij crveno-ljubičasto, a cezij nebesko plavo.
Natrij
Natrij , je kemijski element iz grupe alkalijskih elemenata, s jednim stabilnim izotopom.
Natrij je najčešći i najpoznatiji među alkalijskim metalima. Pripada prvoj skupini elemenata PSE
Natrij je najčešći i najpoznatiji među alkalijskim metalima. Pripada prvoj skupini elemenata PSE
Na svježemu prerezu srebrenasti sjaj brzo nestaje jer reakcijom s kisikom, ugljikovim(IV) oksidom i vodenom parom iz zraka nastaje natrijev hidrogenkarbonat NaHCO3 (Soda bikarbona)
Gorenjem natrija na zraku nastaje natrijev peroksid, Na2O2. Koji burno reagira s vodom pri čemu nastaju natrijeva lužina i kisik.
Natrijev klorid NaCl bezbojna je tvar, koja kristalizira u kubičnome sustavu. U labaratoriju može se dobiti sintezom iz elemenata.
DOBIVANJE NATRIJA
Natrij se dobiva elektrolizom taljevine natrijeva klorida u Downsovom uređaju za elektrolizu. Budući da je talište NaCl visoko, 801°C, taljevini se dodaje CaCl2 i talište se snizuje na 600 °C.
Natrij se dobiva elektrolizom taljevine natrijeva klorida u Downsovom uređaju za elektrolizu. Budući da je talište NaCl visoko, 801°C, taljevini se dodaje CaCl2 i talište se snizuje na 600 °C.
