Loading...
Loading...
Loading...
Loading...
BRINEMO O ZDRAVLJULoading...
LJILJANA FIŠIĆKLAUDIJA WILD
Loading...
Loading...
SPORTOM DO ZDRAVLJA
Tjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegovog rođenja do starosti.
Suvremeni način života je promijenio životne navike, ne samo odraslih nego i djece. Djeca sve više koriste "brzu hranu«, velike količine slatkih (gaziranih) pića i sve manje se kreću. Istraživanja su pokazala da je konzumacija slatkih voćnih sokova jedan od glavnih krivaca pretilosti kod djece. Djeca sve više vremena provode u zatvorenom prostoru uz računala i televiziju, a od kuće do škole sve manje hodaju pješice. S druge strane gledanje televizije je povezano s povećanim unosom "brze hrane" a smanjenim unosom voća i povrća.
Posljedica navedenog je sve veća pretilost u dječjoj dobi. Najbolje govori podatak da je u Hrvatskoj svako šesto dijete pretilo!
No tjelesna aktivnost ne djeluje samo na smanjenje pretilosti. Direktno ili indirektno, djelujući na funkcioniranje svih organa u tijelu, tjelesna aktivnost je jedan od najvažnijih preduvjeta za zdrav razvoj djeteta.
Da bismo utjecali na djecu školske dobi pored tjelesne i zdravstvene kulture kao obveznog predmeta, potrebno je i poticati ih da se uključe u neki športski klub, ali još važnije osigurajte djetetu svakodnevno vrijeme provedeno u tjelesnoj aktivnosti, potaknite ga da određeno vrijeme nakon škole provede u igri na otvorenom s vršnjacima. Vikendom idite zajedno s djecom na izlete, pješačite, trčite, igrajte se loptom, preskačite konop, plivajte ljeti. Ograničite vrijeme provedeno za komjutorom i televizijom. Budite dobar uzor. Popodnevno i nedjeljno gledanja sapunica zamijenite tjelesnom aktivnošću, pokrenite se. Obzirom na udio kroničnih bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, bolesti lokomotornog sustava (organa za kretanje), visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, danas je posebno važno da naglasimo "Kretanje je jedan od čuvara vašeg zdravlja".
Suvremeni način života je promijenio životne navike, ne samo odraslih nego i djece. Djeca sve više koriste "brzu hranu«, velike količine slatkih (gaziranih) pića i sve manje se kreću. Istraživanja su pokazala da je konzumacija slatkih voćnih sokova jedan od glavnih krivaca pretilosti kod djece. Djeca sve više vremena provode u zatvorenom prostoru uz računala i televiziju, a od kuće do škole sve manje hodaju pješice. S druge strane gledanje televizije je povezano s povećanim unosom "brze hrane" a smanjenim unosom voća i povrća.
Posljedica navedenog je sve veća pretilost u dječjoj dobi. Najbolje govori podatak da je u Hrvatskoj svako šesto dijete pretilo!
No tjelesna aktivnost ne djeluje samo na smanjenje pretilosti. Direktno ili indirektno, djelujući na funkcioniranje svih organa u tijelu, tjelesna aktivnost je jedan od najvažnijih preduvjeta za zdrav razvoj djeteta.
Da bismo utjecali na djecu školske dobi pored tjelesne i zdravstvene kulture kao obveznog predmeta, potrebno je i poticati ih da se uključe u neki športski klub, ali još važnije osigurajte djetetu svakodnevno vrijeme provedeno u tjelesnoj aktivnosti, potaknite ga da određeno vrijeme nakon škole provede u igri na otvorenom s vršnjacima. Vikendom idite zajedno s djecom na izlete, pješačite, trčite, igrajte se loptom, preskačite konop, plivajte ljeti. Ograničite vrijeme provedeno za komjutorom i televizijom. Budite dobar uzor. Popodnevno i nedjeljno gledanja sapunica zamijenite tjelesnom aktivnošću, pokrenite se. Obzirom na udio kroničnih bolesti poput pretilosti, šećerne bolesti, bolesti lokomotornog sustava (organa za kretanje), visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, danas je posebno važno da naglasimo "Kretanje je jedan od čuvara vašeg zdravlja".
PREHRAMBENE NAVIKE DJECE
Kad bi djeca birala, što bismo pronašli na njihovom jelovniku? Pudinzi za doručak, pizze, prženi krumpirići, hrenovke za ručak ili večeru, a za međuobrok našlo bi se malo čokolade, sladoleda, grickalica poput smokija, čipsa ili štapića. Sreća pa odluku o tome što će jesti ipak nećemo prepustiti njima.
Prehrana je od velikog značaja za djecu, a osim prehrane važno je da su i tjelesno aktivna. Neaktivna djeca vrlo brzo postaju pretila. Nažalost, sve je više pretile djece.
Gdje griješimo u prehrani? Najčešće uzimamo velike količine hrane, loše odabiremo namirnice, imamo krive informacije o hrani, griješimo pri pripremi namirnica, preskačemo obroke ili pak nismo dovoljno tjelesno aktivni. Npr. umjesto prženih krumpirića možemo odabrati kuhani krumpir začinjen s jednom malom žličicom maslinovog ulja i pri tome štedimo čak 160 kcal/100 g; umjesto da kupimo ledeni čaj možemo skuhati čaj čime štedimo čak 60 kcal/čaši ako ga zašećerimo s 1 žličicom šećera... S godinama mijenjale su se veličine porcija. Današnji potrošač želi veću količinu hrane za istu novčanu vrijednost što je doprinijelo većoj konzumaciji hrane. Većina napitaka, danas, pakirana je u ambalaži od 0,5 l. To povećanje ambalaže i posuđa dovelo je i do veće konzumacije hrane, a s druge strane sve smo manje tjelesno aktivni i unesenu energiju ne potrošimo što dovodi do neravnoteže između unesene i potrošene energije. Na taj način vrlo brzo ćemo imati prekomjernu tjelesnu masu.
Prehrana djece treba biti raznolika, obroci se ne smiju preskakati. Najvažniji je obrok onaj prvi jutarnji (1-2 sata nakon buđenja), kojeg zovemo zajutrak i ima veliku važnost u kontroli tjelesne težine. Najbolja ulaznica u novi dan je obrok bogat ugljikohidratima npr. integralne žitarice s mlijekom ili jogurtom te voće ili svježe iscijeđeni voćni sok. Djeca koja konzumiraju zajutrak kreativnija su, imaju više uspjeha u rješavanju problema koja se pred njih postave, i postižu bolje rezultate u sportu i školi. Ne smije se preskakati ni ručak ni večera i potrebno je obratiti pažnju na međuobroke. Neka međuobroci budu voće svježe ili suho i jogurti. Dovoljna količina mlijeka i mliječnih proizvoda je važna jer kalcij kojeg oni sadržavaju u velikoj količini je neophodan za rast. Treba odabrati manje masnu hranu, umjereno je soliti, a rijetko jesti slastice i piti zašećerene napitke poput ledenog čaja i gaziranih pića. Visokokalorična hrana, bogata mastima i/ili šećerima ne bi smjela biti dijelom svakodnevne prehrane djece.
Prehrana je od velikog značaja za djecu, a osim prehrane važno je da su i tjelesno aktivna. Neaktivna djeca vrlo brzo postaju pretila. Nažalost, sve je više pretile djece.
Gdje griješimo u prehrani? Najčešće uzimamo velike količine hrane, loše odabiremo namirnice, imamo krive informacije o hrani, griješimo pri pripremi namirnica, preskačemo obroke ili pak nismo dovoljno tjelesno aktivni. Npr. umjesto prženih krumpirića možemo odabrati kuhani krumpir začinjen s jednom malom žličicom maslinovog ulja i pri tome štedimo čak 160 kcal/100 g; umjesto da kupimo ledeni čaj možemo skuhati čaj čime štedimo čak 60 kcal/čaši ako ga zašećerimo s 1 žličicom šećera... S godinama mijenjale su se veličine porcija. Današnji potrošač želi veću količinu hrane za istu novčanu vrijednost što je doprinijelo većoj konzumaciji hrane. Većina napitaka, danas, pakirana je u ambalaži od 0,5 l. To povećanje ambalaže i posuđa dovelo je i do veće konzumacije hrane, a s druge strane sve smo manje tjelesno aktivni i unesenu energiju ne potrošimo što dovodi do neravnoteže između unesene i potrošene energije. Na taj način vrlo brzo ćemo imati prekomjernu tjelesnu masu.
Prehrana djece treba biti raznolika, obroci se ne smiju preskakati. Najvažniji je obrok onaj prvi jutarnji (1-2 sata nakon buđenja), kojeg zovemo zajutrak i ima veliku važnost u kontroli tjelesne težine. Najbolja ulaznica u novi dan je obrok bogat ugljikohidratima npr. integralne žitarice s mlijekom ili jogurtom te voće ili svježe iscijeđeni voćni sok. Djeca koja konzumiraju zajutrak kreativnija su, imaju više uspjeha u rješavanju problema koja se pred njih postave, i postižu bolje rezultate u sportu i školi. Ne smije se preskakati ni ručak ni večera i potrebno je obratiti pažnju na međuobroke. Neka međuobroci budu voće svježe ili suho i jogurti. Dovoljna količina mlijeka i mliječnih proizvoda je važna jer kalcij kojeg oni sadržavaju u velikoj količini je neophodan za rast. Treba odabrati manje masnu hranu, umjereno je soliti, a rijetko jesti slastice i piti zašećerene napitke poput ledenog čaja i gaziranih pića. Visokokalorična hrana, bogata mastima i/ili šećerima ne bi smjela biti dijelom svakodnevne prehrane djece.
Usporedba količine kalorija između namirnica dobrog i lošeg izbora u 100 g proizvoda
Najvažniju ulogu u prehrambenim navikama djece imaju roditelji. Djeca čiji se roditelji pravilno hrane vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike. Bilo bi poželjno koliko je to moguće osigurati zajedničke obroke. Hranu ne koristiti u svrhu nagrade ili kazne, a svaka hrana je dopuštena samo je važno koliko često i u kojoj količini se unosi. Odabir namirnica i način pripreme treba biti primjeren djeci. Djeca bi kroz igru i zabavu trebala učiti o važnosti pravilne prehrane i tjelovježbe jer tu se postavljaju temelji za zdraviju buduću generaciju.
Zbog sve manje zastupljene tjelesne aktivnosti kod učenika učiteljice njemačkog jezika i informatike s učenicima razredne i predmetne nastave provodile su aktivnosti vježbanja.
Htjele su pokazati kako ubacivanje igre u nastavni proces, tjelovježba i slično doprinose smanjivanju stresa kod učenika. Učenici pokazuju veću zainteresiranost za nastavni proces.
Htjele su pokazati kako ubacivanje igre u nastavni proces, tjelovježba i slično doprinose smanjivanju stresa kod učenika. Učenici pokazuju veću zainteresiranost za nastavni proces.
VJEŽBE
S učenicima smo napravili plakate za vježbanje. Vježbe su napisane i na hrvatskom i na njemačkom jeziku. Kroz vježbanje učenici ne samo da rade na boljoj koordinaciji, smanjivanju stresa već i kroz igru ponavljaju elemente njemačkog jezika.
