Loading...
Loading...
PROLJETNICE3.a OŠ "Braća Seljan" Karlovac
JAGLAC
Jaglac je dobio ime po tome što cvjeta vrlo rano u proljeće i ubraja se u vjesnike proljeća. Jaglac je strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Jaglaci se se pojavljuju u rano proljeće (od kraja ožujka) po planinskim rudinama, livadama i pašnjacima, a uočljivi po svojem žutom cvijeću. Vrijeme cvatnje je sve do svibnja. Mnoge vrste su ljekovite.
Eva Peris
Jaglac je dobio ime po tome što cvjeta vrlo rano u proljeće i ubraja se u vjesnike proljeća. Jaglac je strogo zaštićena vrsta i nalazi se na Crvenom popisu ugroženih biljaka Hrvatske. Jaglaci se se pojavljuju u rano proljeće (od kraja ožujka) po planinskim rudinama, livadama i pašnjacima, a uočljivi po svojem žutom cvijeću. Vrijeme cvatnje je sve do svibnja. Mnoge vrste su ljekovite.
Eva Peris
VISIBABA
Visibaba je biljka koja najavljuje proljeće. Cvate u siječnju, a ponekad i ranije. Raste iz lukovice. Ima uske i duguljaste listiće i tanku stabljiku. Cvijet ima šest latica. Tri veće vanjske latice i tri manje unutarnje. Cvijet je povijen prema dolje. Visibaba voli vlažno tlo pa najviše raste u šumi, uz rijeke i potoke. Ona je zaštićena vrsta i ne smijemo ju brati.
Lea Lacković
Visibaba je biljka koja najavljuje proljeće. Cvate u siječnju, a ponekad i ranije. Raste iz lukovice. Ima uske i duguljaste listiće i tanku stabljiku. Cvijet ima šest latica. Tri veće vanjske latice i tri manje unutarnje. Cvijet je povijen prema dolje. Visibaba voli vlažno tlo pa najviše raste u šumi, uz rijeke i potoke. Ona je zaštićena vrsta i ne smijemo ju brati.
Lea Lacković
Fotografirala Lorena Bunčić
PASJI ZUB
Pasji zub je trajna biljka . Raste u listopadnim šumama iz lukovice. Ima listove, cvijet, plod i jestiva je. Zaštićena je biljka.
Mirta Furač
Pasji zub je trajna biljka . Raste u listopadnim šumama iz lukovice. Ima listove, cvijet, plod i jestiva je. Zaštićena je biljka.
Mirta Furač
Fotografirao Petar Ferko
Fotografirali Lana Grubešić i Petar Ferko
KUKURIJEK
Kukurijek je jedinstven po tome što cvijeta zimi i otporan je na hladnoću. Cvijet mu je velik ovisno o vrsti bijele, ružičaste, žute, tamnocrvene pa i zelene boje. Zbog ljepote cvijeta, premda su otrovni, omiljeni su kod ljubitelja cvijeća koji ih uzgajaju.
Lorena Bunčić
Kukurijek je jedinstven po tome što cvijeta zimi i otporan je na hladnoću. Cvijet mu je velik ovisno o vrsti bijele, ružičaste, žute, tamnocrvene pa i zelene boje. Zbog ljepote cvijeta, premda su otrovni, omiljeni su kod ljubitelja cvijeća koji ih uzgajaju.
Lorena Bunčić
Jaglac svojom predivnom svježom bojom donosi najavu proljeća, sunce, raznolikost i buđenje novog prirodnog ciklusa. Ovaj veseli cvjetić, koji spada u trajnice, jedan je od prvih koji niču u proljeće, a njegova ljekovita svojstva nadaleko su poznata.
Jaglac spada u višegodišnje biljke i svakako je vjesnik proljeća, a u ovim krajevima Europe počinje cvjetati već u veljači. Stanište jaglaca je obično uz rub šuma, na sunčanim livadama, uz grmlje. Jaglac je kao zimska biljka otporna na niske teperature i više voli mokra i vlažna tla dok mu ljeti odgovara sjenovito okruženje. Riječ je o zeljastoj biljci, prekrivenoj finim peperjastim dlačicama, s nježnim prizemnim listovima. U svijetu su najpoznatije tri vrste jaglaca, a to su obični jaglac koji je najrasprostranjeniji ,u prirodi, visoki jaglac kojem cvijet raste na stabiljci visine od desetak centimetara i planinski jaglac koji je zaštićen zakonom te se ne smije brati. Jaglac je od davnina biljka poznata po svojoj ljekovitosti te se koristi u narodnoj medicini na mnoge načine. Cvjetovi i listovi su jestivi te se od njih uglavnom rade čajevim, a sami listovi izuzetno su bogati vitaminom C. Glavni ljekoviti sastojak je saponin koji se uglavnom nalazi u korijenu od kojeg se spravljaju čajevi i sirupi koji pomažu kod ublažavanja kašlja i iskašljavanja sluzi. Jaglac nam može dati i ukusno vino tako što se od cvjetova koji fermentiraju s vodom i šećerom priprema ovaj ukusan napitak finog vinskog okusa.
Jaglac je uistinu prekrasan i koristan cvijet.
Iva Mia Severinski
Jaglac spada u višegodišnje biljke i svakako je vjesnik proljeća, a u ovim krajevima Europe počinje cvjetati već u veljači. Stanište jaglaca je obično uz rub šuma, na sunčanim livadama, uz grmlje. Jaglac je kao zimska biljka otporna na niske teperature i više voli mokra i vlažna tla dok mu ljeti odgovara sjenovito okruženje. Riječ je o zeljastoj biljci, prekrivenoj finim peperjastim dlačicama, s nježnim prizemnim listovima. U svijetu su najpoznatije tri vrste jaglaca, a to su obični jaglac koji je najrasprostranjeniji ,u prirodi, visoki jaglac kojem cvijet raste na stabiljci visine od desetak centimetara i planinski jaglac koji je zaštićen zakonom te se ne smije brati. Jaglac je od davnina biljka poznata po svojoj ljekovitosti te se koristi u narodnoj medicini na mnoge načine. Cvjetovi i listovi su jestivi te se od njih uglavnom rade čajevim, a sami listovi izuzetno su bogati vitaminom C. Glavni ljekoviti sastojak je saponin koji se uglavnom nalazi u korijenu od kojeg se spravljaju čajevi i sirupi koji pomažu kod ublažavanja kašlja i iskašljavanja sluzi. Jaglac nam može dati i ukusno vino tako što se od cvjetova koji fermentiraju s vodom i šećerom priprema ovaj ukusan napitak finog vinskog okusa.
Jaglac je uistinu prekrasan i koristan cvijet.
Iva Mia Severinski