»Jedino što sam nastojao raditi u svome životu – i jedino što sam činio više ili manje dobro –
jest pripovijedanje pripovijesti.”

Gabriel García Márquez

»Jedino što sam nastojao raditi u svome životu – i jedino što sam činio više ili manje dobro –
jest pripovijedanje pripovijesti.”

Gabriel García Márquez

Loading...

Sancho Panza htio je razonoditi svoga gospodara Don Quijotea od La Manche kad je ovaj morao provesti noć bdijući kako bi mogao postati naoružani vitez.

Loading...

Sancho mu je htio pripovijedati priče, i to iz sata u sat sve više njih, no vitez se naljutio jer nije mogao podnijeti loš način pripovijedanja svoga nesretnog sluge: izmiješao bi početak i kraj, zapetljao bi se u ustroju.

Loading...

Sancho Panza htio je razonoditi svoga gospodara Don Quijotea od La Manche kad je ovaj morao provesti noć bdijući kako bi mogao postati naoružani vitez.

Loading...

Sancho mu je htio pripovijedati priče, i to iz sata u sat sve više njih, no vitez se naljutio jer nije mogao podnijeti loš način pripovijedanja svoga nesretnog sluge: izmiješao bi početak i kraj, zapetljao bi se u ustroju.

Loading...

 “U današnja vremena kompjuterizacije, tehnološke materijalizacije i socijalnog otuđenja, pripovijedanje bajki i priča doživljava svoj procvat. Živa riječ pripovjedača, prenoseći snažne slike iz svijeta bajki, slike u kojima živi duh čitavog čovječanstva, nanovo oživljuje u dušama djece i odraslih, vraćajući nas na prapočetak i pomažući nam suočavajući se s onim sada, da bismo mogli kreativno živjeti i stvarati novo sutra.”

Jasna Held, profesionalna pripovjedačica bajka

 “U današnja vremena kompjuterizacije, tehnološke materijalizacije i socijalnog otuđenja, pripovijedanje bajki i priča doživljava svoj procvat. Živa riječ pripovjedača, prenoseći snažne slike iz svijeta bajki, slike u kojima živi duh čitavog čovječanstva, nanovo oživljuje u dušama djece i odraslih, vraćajući nas na prapočetak i pomažući nam suočavajući se s onim sada, da bismo mogli kreativno živjeti i stvarati novo sutra.”

Jasna Held, profesionalna pripovjedačica bajka

»Zima je ljuta, prsti opadaju s ruke. Urliče bura po kućan i dvorištin, a mećava siplje snigom plastašen ka’ lišćen. Svak se pozatvorija u kuću – suton sa zemlje u’vatija led priklopija, sva kućna čeljad okupila se na kominu uz oganj.
Domaćica nastivala pun naramak cipotina, vatra se rasplancala, svak pritiče mrzle ruke i dlane pa se grije... ´Ko će dugu noć prispavat, daj ti, Ivane, gusle, eto ji’ povr’ ambara, u koga je tanko i složito grlo, neka zapiva jednu junašku jedan od vas mlađi´, naredi domaćin. Svak se ominje (oteže), guslača valja umolit, a kad počne, jedva ga moreš zaustavit. Niki valjani guslači po cilu debelu uru naviju gudalon i pripivaju pismu od megdana i junaka. (...)
Svak u kući, malo i veliko, sluša ga pomljivo, ne će niko živ ciknut, muškići pušu lulu, a ženske predu kudilju ili pletu u rukan. Kad guslač priduši i opočine, anda slušaoci begenaju ili kudu junaka, divojku, o komu se piva.«

kazivanje Frane Ivaniševića (Poljica u Dalmatinskoj zagori)

»Zima je ljuta, prsti opadaju s ruke. Urliče bura po kućan i dvorištin, a mećava siplje snigom plastašen ka’ lišćen. Svak se pozatvorija u kuću – suton sa zemlje u’vatija led priklopija, sva kućna čeljad okupila se na kominu uz oganj.
Domaćica nastivala pun naramak cipotina, vatra se rasplancala, svak pritiče mrzle ruke i dlane pa se grije... ´Ko će dugu noć prispavat, daj ti, Ivane, gusle, eto ji’ povr’ ambara, u koga je tanko i složito grlo, neka zapiva jednu junašku jedan od vas mlađi´, naredi domaćin. Svak se ominje (oteže), guslača valja umolit, a kad počne, jedva ga moreš zaustavit. Niki valjani guslači po cilu debelu uru naviju gudalon i pripivaju pismu od megdana i junaka. (...)
Svak u kući, malo i veliko, sluša ga pomljivo, ne će niko živ ciknut, muškići pušu lulu, a ženske predu kudilju ili pletu u rukan. Kad guslač priduši i opočine, anda slušaoci begenaju ili kudu junaka, divojku, o komu se piva.«

kazivanje Frane Ivaniševića (Poljica u Dalmatinskoj zagori)