Projekt Volim zeleno

ODVOZ OTPADA U ZAGREBU Svi vjerojatno znate za najpoznatije odlagalište otpada Jakuševac, no jeste li sigurni da tamo odlazi samo miješani otpad? Naime na Jakuševac ne ide samo miješani otpad nego i otpad koji razvrstavate. Po tom pitanju država je odlučila poduzeti neke mjere te su uveli posebne vreće za razvrstavanje otpada. Da budu sigurni da će svi koristiti te vreće, svako kućanstvo je dobilo jedan paket, a tko ih neće koristiti,&nbsp;odnosno razvrstavati otpad u njima, bit će novčano kažnjen. Vjerojatno se pitate je li to uvedeno iz pravih razloga i stvarne želje da se ekološki zbrinjava otpad ili samo da se smiri nezadovoljstvo ekološki već osviještenih građana kao i zbog dodatnog profita onih koji otpadom upravljaju.&nbsp;Jesu li možda sada građani ipak nezadovoljniji zbog poskupljenja odvoza otpada ? Logično je da su građani nezadovoljni jer su nameti veći, a vjerojatno su i sami svjesni da su to sve samo prazna obećanja te je li ovaj potez uopće bio isplativ za građane kada se i dalje ne vide nikakve promjene u odvozu? Ekološko zbrinjavanje otpada je potrebno za održavanje života na Zemlji. Morate&nbsp;biti svjesni da samo 1 osoba godišnje baci 386 kg otpada, da je za 1 tonu papira potrebno posjeći 20 000 stabala. Samo u Zagrebu u 8 mjeseci prikupi se 1874 tona plastike, 4891 tona papira i 1574 tona stakla. To se čine velike brojke, a zapitajte se kakva je onda tek situacija u gradovima koji su veći od Zagreba? Zato podržavajte recikliranje i razvrstavajte (za one koji ne znaju u plave spremnike ide papir, ali pripazite da nema ljepljivih traka, stiropora ili plastike, u smeđe spremnike idu: vrtni otpad, bio otpad i kuhinjski otpad, ali ne termički obrađena hrana i kosti, u zelene spremnike treba odlagati staklo, u žute spremnike plastiku te u spremnike za otpadni tekstil ide odjeća, ali ne i obuća). Država i gradska uprava trebaju napokon shvatiti situaciju u Zagrebu, ali i u svijetu, i pokušati napraviti nešto po tom pitanju. Prvi potez bi im mogao biti da ispune sva obećanja koja su dali i da se što prije usklade sa zahtjevima, odnosno uvedu svu potrebnu infrastrukturu da se onemogući miješanje otpada, educiraju i potaknu ljudi da razvrstavaju otpad kao i uvedu kazne za one koji&nbsp;to neće poštovati. Male stvari mogu napraviti velike pomake u čovječanstvu!&nbsp;&nbsp;&nbsp; Mirta Balija i Ivona Očko 8. b

Floru čuvajmo, Ljepotu njezinu obnovimo, O, vjerujte biti će vam drago, Razotkriti ćete toga blago, A biti će vam drago! I nemojte zaboraviti! Faunu paziti treba, A ljepota od tigra do jastreba, U zakon se treba uvesti, Ne ugrožene loviti, A mesa ćete uvijek imati! Korvin Kezić 3.b

ZELENO Zelena je boja prirode, zelena je boja trave i šuma. Uz zelenu boju ptice pjevaju, uz zelenu boju potok teče. Zelena boja, moj zavičaj boji! Domagoj Šunjić 2.b

ŠETNJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE KROZ PREZENTACIJE UČENIKA 4. C

application/vnd.openxmlformats-officedocument.presentationml.presentation

NP Krka i PP Lonjsko polje.pptx

application/vnd.ms-powerpoint.presentation.macroEnabled.12

Plitvička jezera i Medvednica

Naslovnica: Ivano Baćak 5.b

Magdalena Babić 7.c

OŠ. Pavleka Miškine Zagreb 2019./2020.

Učenici osmih razreda: Maja Pehar, Lora Lautar, Ana Mesarek, Magdalena Pongrac, Marta Sabol, Klara Georgievski, Paula Vučković, Nika Nakić, Matko Kršić

Očistimo šume!

Učenici osmih razreda: Ana Papić, Fran Ljubičić, Marko Perkov, Karla Beganović, Lovro Pištelek, Lucija Ribić, Ana Konjevod, Katja Rončević, Marta Sabol

ČUVAJTE OKOLIŠ (za bolje sutra)

OČUVANJE OKOLIŠA Bacati na ulicu smeće, to se raditi NEĆE! To uzorno nikako nije, I to se NE SMIJE! Životinje mnoge od toga pate, dok vi djecu loše odgajate! Djeca za okoliš ništa ne mare, a i odrasli na ulicu bacaju cigare. Kad smo kod mora, tu drugačije ništa nije, U moru se uvijek poneka vrećica krije. Poruku o okolišu valjda ste naučili kako ne biste&nbsp;više životinje mučili. ČUVAJTE OKOLIŠ (za bolje sutra)&nbsp;

JASTREBARSKO Jastrebarsko je zeleni kraj, njegova priroda i šume su zelene, znaj! Kraj veselog potoka, zelena je trava, svakom drvetu oko njega, zelena je glava. Radosna je Jaska, zelena je njena boja, čeka strpljivo da zapjeva ptica koja. Ema Boršić 2.b

Park prirode Medvednica (Č.S.R.)

Projekt Volim zeleno osmišljen je kako bi poticao individualnost i kreativnost svakog učenika. Učenici su tijekom školske godine sudjelovali u raznim aktivnostima kojima su prikazali svoje viđenje pojma zeleno što će se prikazati kroz radove koji slijede.

Nacionalni park Risnjak

Nacionalni Park Brijuni - Mark Anušić 4.c.pptx

Park prirode Telašćica

Nacionalni park Kornati

Park prirode Medvednica

Park prirode Vransko jezero

NP Krka i PP Medvednica

Prirodne ljepote RH

Legenda u svetom Jurju kaže da je Juraj poveo strašnu borbu sa zmajem. Zmaju je kopljem probio vrat i tako spasio kraljevnu. Učenici su prikazali kraljevnu obrisnim i teksturnim crtama uz zelene detalje.&nbsp;

Paper stack border

ZELENO Zelena je priroda, šuma i trava. Na zelenoj grani ptica spava. Zelen je zavičaj, zelen je list. Kroz zeleno polje, teče potok čist. Fran Patrij 2.b

TRENUTNO STANJE U SVIJETU Jedan od najvećih problema u svijetu je zagađenje. Ljudi godinama iskorištavaju prirodu i sada se vide posljedice u obliku klimatskih promjena, izumiranja vrsta, zagađenja zraka, voda, tla... Svi znamo da se naš planet uništava zbog našeg utjecaja, no mnogi nisu svjesni da moramo što prije poduzeti nešto po tom pitanju. &nbsp;Zagađenje okoliša ima sve štetnije posljedice na naš svakidašnji život. U određenim područjima ljudi moraju nositi maske zbog zagađenosti zraka i česta su trovanja nečistom vodom. Indija je najzagađenija država svijeta zbog zagađenja automobilima, industrijskih emisija, termoelektrana, spaljivanja otpada i građevinske prašine. Tamo su češća umiranja zbog trovanja zagađenim zrakom nego od posljedica pušenja.&nbsp;Učinak&nbsp;staklenika se stalno povećava. Tomu pridonose ispušni plinovi iz tvornica i automobila, gorenje fosilnih goriva i sječa šuma jer je sve manje drveća koje upija ugljikov dioksid. Globalno zatopljenje izaziva povećanje kiselosti oceana što može ugroziti tamošnji biljni i životinjski svijet. Živom svijetu u oceanima šteti i različiti otpad koji ljudi bacaju u mora. Svake godine u oceane se baca otprilike 6350 tona otpada koji ugrožava floru i faunu. To su uglavnom plastične vrećice, plastične i staklene boce, ambalaže prehrambenih proizvoda... Najzagađeniji oceani su Sjeverni Pacifik i Indijski ocean, a neke od najzagađenijih rijeka su Ganges, Huang He i Mississippi.

Mnogim biljkama i životinjama prijeti izumiranje. Polarni medvjedi gube svoja staništa zbog otapanja ledenjaka i podizanja razine mora te im nestaje hrane pa zbog preživljavanja postaju kanibali. Ovakvo stanje u svijetu je dovelo do izumiranja nekih životinjskih vrsta kao što su dodo,&nbsp;tasmanijski tigar, bijeli dupin, zapadno - afrički crni nosorog... Zbog klimatskih promjena dolazi i do mnogih vremenskih nepogoda, na primjer požar u Australiji (2019./20.) koji je skoro istrijebio brojne životinjske vrste, požar u Kaliforniji, velika poplava u Indoneziji koja je uzrokovala raseljavanje više od 175 000 ljudi,&nbsp;poplave u Indiji i Kini, potres na Hajitima i u Japanu, tsunami u Japanu, erupcija vulkana u Guatemali, uragan Sandy...&nbsp; Kako bismo poboljšali stanje u svijetu, trebamo razvrstavati otpad, uređivati vrt, saditi stabla, koristiti platnene vrećice, prirodna sredstva za čišćenje, koristiti stvari namjenjene višekratnoj upotrebi, smanjiti količinu ispušnih plinova hodajući ili vozeći npr. bicikl te sve se više oslanjati na obnovljive izvore energije. Kako bismo promijenili svijet nabolje, moramo prvo promijeniti sebe nabolje. Nika Nakić, Petra Nardelli, Paula Vučković 8.b

KVIZOVI Kliknite i odigrajte kvizove naših učenika

Plitvička jezera kviz

Kan Priselac Novačić 8.c

Planet Zemlja, Zemlja moj dom! Danas ću pričati o našem domu - planetu Zemlji. A naučit ćemo kako pomoći Zemlji da ostane zdrava. Počnimo. Zemlja se kroz mnogo godina razvijala. Treći je planet od Sunca. Jedna je od osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Zemlja, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, a do 2006. se i Pluton smatrao planetom) koji kruži oko naše zvijezde Sunca. Građu Zemlje možemo usporediti sa građom jajeta. U središtu se nalazi jezgra od rastaljenih metala željeza i nikla koji su zbog svoje težine potonuli u središte a oko jezgre se nalazi plašt od rastaljenih kamenih stijena koje se nazivaju magma, čija temperatura se kreće od 650 do 1300 stupnjeva. Kada magma izađe na površinu naziva se lava a kada se ohladi i stvrdne, formira Zemljinu koru na kojoj mi živimo i koja se neprestano polagano pomiče. Kora koja izgrađuje više Zemljinih kontinenta naziva se kontinentalna kora i debela je od 20 do 90 kilometara. Neobična zemljišta na Zemljinom tlu su: Kapučino obala, Tihi ocean, jezero Hiller, Kristalna pećina u Meksiku, polja soli, Turkmenistan, Vrata pakla (vatra koja gori od 1971.g). Biljni i životinjski svijet je još i zanimljiviji. Jeste li znali da Bumbarski kolibrić je najmanja ptica na cijelom svijetu. Težine je 1.6 grama i može letjeti do 80km/h. Sekvoja je najveće stablo na svijetu. Može narasti preko stotinu metara u visinu i dvanaest metara u širinu. Porijeklom je iz sjeverne Amerike. Meni Zemlja puno znači. Bez nje ne bi bilo života. Volim ju zato jer je moj dom, posebna je jer je uspjela preživjeti unatoč tome koliko je zagađujemo. Sigurno se sada pitate kako pomoći Zemlji! To je barem lako! Ne troši pitku vodu bespotrebno, ne bacaj smeće u prirodu, koristi platnenu vrećicu umjesto plastične, razvrstavaj otpad u odgovarajuće spremnike… Evo, došli smo i do kraja. Nadam se da ste puno naučili, kao i ja. I ne zaboravi da je od 1682. g. uništeno je 77% divljine, i da se svakih 3 g. uništi 1 % divljine. 2019. g. je ujedno i prva godina u kojoj se u samo godinu dana uništilo 4 % divljine.&nbsp;&nbsp; Čuvajmo naš planet - Zemlju! Marija Perković, 4.d

Biološko djelovanje tvari Istraživački rad iz kemije učenika 7. razreda&nbsp;

Na nastavi kemije smo učili o biološkom djelovanju kemijskih tvari. Između ostalog smo učili o lijekovima i medicinskom otpadu. Zanimalo nas je odlaže li se kod nas medicinski otpad na pravilan način i možemo li biti sigurni da neće utjecati na naš okoliš i naše zdravlje. U razredima smo se podijelili u 4 grupe i proučili Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom. Napisali smo kratke bilješke i na temelju njih sastavili nekoliko pitanja s kojima smo otišli na teren po ljekarnama u gradu&nbsp;Zagrebu. Tamo smo ljekarnicima postavili pitanja o odlaganju medicinskog otpada i na temelju njihovih odgovora smo donijeli zaključak. Isto su napravili svi učenici sedmih razreda. Nakon provedenog istraživanja rezultate smo analizirali na nastavi i na temelju rezultata smo donijeli zaključke.

Biološko djelovanje tvari.pdf

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.