KNJIŽEVNA DJELA S TEMOM SLOBODE
- OSVRTI UČENIKA SŠ DONJI MIHOLJAC -
- OSVRTI UČENIKA SŠ DONJI MIHOLJAC -
NOĆ KNJIGE 2022.
Loading...
SadržajLoading...
OSVRT NA ROMAN DIVLJI KONJ B. PROSENJAKATena Aladić, Težnja za slobodom
OSVRTI NA ROMAN FAHRENHEIT R. BRADBURYJA
Adrian Bočkinac, Tehnologija je zaokupila naše živote
Amelie Pavin, Sloboda
Domagoj Vinković, Sloboda čitanja knjiga
Klara Milić, Potpuna zabrana knjiga
Luka Lacković, Sloboda čitanja
Paola Tulezi, Ograničena sloboda
Sara Kustura, Pravo na slobodu
Šimun Veselovac, Spašavanje i čitanje knjiga
Tena Barjaktarić, Svijet u kojem su knjige zabranjene
Tena Aladić, Težnja za slobodom
Djelo Divlji konj autora Božidara Prosenjaka zasnovano je na odnosu Zakona i slobode. Još odmalena Divlji konj se borio za svoje prijatelje, svoju obitelj i uvijek mu je bilo važno nekoga zaštititi. Otac, kojeg je morao naslijediti jer je poginuo u borbi protiv vukova, naučio ga je kako je borba za nešto važna jedino ako se njom može postići neki cilj. No, Divlji konj susretao se sa Zakonom, Zakonom koji je kazivao da se moraju poštivati određena pravila koja konji ne smiju prekršiti. Smatrao je da je taj Zakon kriv za smrt njegova oca jer je, poštujući Zakon, otišao na krivi put…
Divlji konj težio je za slobodom, i zato je napustio sve druge konje s kojima je živio. Htio je biti sam, slobodan. U toj je samoći, napustivši stado, nailazio na mnoge neprijatelje, prepreke, ali i nepravde. Jednom je pao i ozlijedio se. Bijelac, konj koji se brinuo o njemu, pričao mu je o Zakonu i spomenuo mu Gospodara. Divlji je konj Bijelca pozorno slušao jer kada nekoga slušamo i vjerujemo mu, istovremeno učimo i postajemo uspješniji. U našem životu Gospodar predstavlja Boga, a Bijelac je rekao kako je sve što radi važno da radi iz ljubavi prema Gospodaru. Gospodar je Divljeg konja nakon nesreće priveo k sebi na svoje imanje i izliječio ga je te pokušao pripitomiti. Tu je došlo do problema jer je Divlji konj i dalje težio za slobodom. Ipak, nakon svega je shvatio da je sve što Gospodar radi za njega i to što ne želi da bude slobodan, zapravo za njegovo dobro. Zaljubio se u Zvijezdu, kobilu na Gospodarevu imanju, ali zbog silne ljubomore i nedopuštanja druženja s drugim konjima, odlučio ju je napustiti, a tim činom i Gospodara. Opet je išao za slobodom i mislio je da će mu biti ljepše izvan imanja, samom. Pobjegao je i bio slobodan, ali i u opasnosti. Mislim da bi svatko od nas trebao ići za onim što
Divlji konj težio je za slobodom, i zato je napustio sve druge konje s kojima je živio. Htio je biti sam, slobodan. U toj je samoći, napustivši stado, nailazio na mnoge neprijatelje, prepreke, ali i nepravde. Jednom je pao i ozlijedio se. Bijelac, konj koji se brinuo o njemu, pričao mu je o Zakonu i spomenuo mu Gospodara. Divlji je konj Bijelca pozorno slušao jer kada nekoga slušamo i vjerujemo mu, istovremeno učimo i postajemo uspješniji. U našem životu Gospodar predstavlja Boga, a Bijelac je rekao kako je sve što radi važno da radi iz ljubavi prema Gospodaru. Gospodar je Divljeg konja nakon nesreće priveo k sebi na svoje imanje i izliječio ga je te pokušao pripitomiti. Tu je došlo do problema jer je Divlji konj i dalje težio za slobodom. Ipak, nakon svega je shvatio da je sve što Gospodar radi za njega i to što ne želi da bude slobodan, zapravo za njegovo dobro. Zaljubio se u Zvijezdu, kobilu na Gospodarevu imanju, ali zbog silne ljubomore i nedopuštanja druženja s drugim konjima, odlučio ju je napustiti, a tim činom i Gospodara. Opet je išao za slobodom i mislio je da će mu biti ljepše izvan imanja, samom. Pobjegao je i bio slobodan, ali i u opasnosti. Mislim da bi svatko od nas trebao ići za onim što
voli, ali do neke granice. Divlji konj je smatrao da je biti slobodan jako važno, no u nekim slučajevima mislim da ipak nije. Mnogo je bio sigurniji kad je Gospodar pazio na njega i dok ga je slušao, nego kad je pobjegao i bio slobodan. Uvijek je u trenutcima slobode naišla neka prepreka i dovela ga do granice života ili smrti koju je jedva izbjegao. Nakon sljedeće prepreke Divlji konj je shvatio upravo to. Shvatio je da nije svrha života biti slobodan, nego biti pravedan i služiti Gospodaru koliko god se nekad ne slagao s njim. Shvatio je da onaj tko ga je volio, da je radio samo dobro za njega bez obzira što se njemu to nekada nije sviđalo.
Mislim da je Divlji konj tijekom svog životnog puta bio tvrdoglav i često htio samo slobodu, no sloboda nije bila najbolji način za njegov život. Divlji konj može predstavljati svakog od nas jer svi nekada mislimo da znamo najbolje, a onda nam nešto pokaže da ipak nismo u pravu i da smo možda ipak trebali poslušati nekog tko ima više iskustva, zapravo, živjeti po nekakvim pravilima, Zakonu. Divljeg konja mogla bih nazvati i junakom jer je prošao kroz dovoljno borbi i na kraju završio kod Gospodara, a najveći je uspjeh svojim djelima zavrijediti doći Gospodaru, u našem slučaju Bogu.
Divlji konj može nam biti uzor i primjer u životu jer ćemo nešto najbolje napraviti ako ne odustajemo od svojih snova, ali slušamo i savjete osoba koje nas vole.
Mislim da je Divlji konj tijekom svog životnog puta bio tvrdoglav i često htio samo slobodu, no sloboda nije bila najbolji način za njegov život. Divlji konj može predstavljati svakog od nas jer svi nekada mislimo da znamo najbolje, a onda nam nešto pokaže da ipak nismo u pravu i da smo možda ipak trebali poslušati nekog tko ima više iskustva, zapravo, živjeti po nekakvim pravilima, Zakonu. Divljeg konja mogla bih nazvati i junakom jer je prošao kroz dovoljno borbi i na kraju završio kod Gospodara, a najveći je uspjeh svojim djelima zavrijediti doći Gospodaru, u našem slučaju Bogu.
Divlji konj može nam biti uzor i primjer u životu jer ćemo nešto najbolje napraviti ako ne odustajemo od svojih snova, ali slušamo i savjete osoba koje nas vole.
voli, ali do neke granice. Divlji konj je smatrao da je biti slobodan jako važno, no u nekim slučajevima mislim da ipak nije. Mnogo je bio sigurniji kad je Gospodar pazio na njega i dok ga je slušao, nego kad je pobjegao i bio slobodan. Uvijek je u trenutcima slobode naišla neka prepreka i dovela ga do granice života ili smrti koju je jedva izbjegao. Nakon sljedeće prepreke Divlji konj je shvatio upravo to. Shvatio je da nije svrha života biti slobodan, nego biti pravedan i služiti Gospodaru koliko god se nekad ne slagao s njim. Shvatio je da onaj tko ga je volio, da je radio samo dobro za njega bez obzira što se njemu to nekada nije sviđalo.
Mislim da je Divlji konj tijekom svog životnog puta bio tvrdoglav i često htio samo slobodu, no sloboda nije bila najbolji način za njegov život. Divlji konj može predstavljati svakog od nas jer svi nekada mislimo da znamo najbolje, a onda nam nešto pokaže da ipak nismo u pravu i da smo možda ipak trebali poslušati nekog tko ima više iskustva, zapravo, živjeti po nekakvim pravilima, Zakonu. Divljeg konja mogla bih nazvati i junakom jer je prošao kroz dovoljno borbi i na kraju završio kod Gospodara, a najveći je uspjeh svojim djelima zavrijediti doći Gospodaru, u našem slučaju Bogu.
Divlji konj može nam biti uzor i primjer u životu jer ćemo nešto najbolje napraviti ako ne odustajemo od svojih snova, ali slušamo i savjete osoba koje nas vole.
Mislim da je Divlji konj tijekom svog životnog puta bio tvrdoglav i često htio samo slobodu, no sloboda nije bila najbolji način za njegov život. Divlji konj može predstavljati svakog od nas jer svi nekada mislimo da znamo najbolje, a onda nam nešto pokaže da ipak nismo u pravu i da smo možda ipak trebali poslušati nekog tko ima više iskustva, zapravo, živjeti po nekakvim pravilima, Zakonu. Divljeg konja mogla bih nazvati i junakom jer je prošao kroz dovoljno borbi i na kraju završio kod Gospodara, a najveći je uspjeh svojim djelima zavrijediti doći Gospodaru, u našem slučaju Bogu.
Divlji konj može nam biti uzor i primjer u životu jer ćemo nešto najbolje napraviti ako ne odustajemo od svojih snova, ali slušamo i savjete osoba koje nas vole.
Adrian Bočkinac, Tehnologija je zaokupila naše živote
Djelo Raya Bradburyja roman je znanstvene fantastike napisan sredinom 20. stoljeća, iako mu je radnja smještena u dalekoj budućnosti. To je samo jedan razlog zbog kojeg je knjiga i dalje aktualna. Glavni razlog jest taj što je pisac na neki način uspio predvidjeti probleme današnjeg doba.
Kroz radnju nas predvodi Guy Montag, glavni lik knjige koji je po zanimanju spaljivač knjiga. Ljudima je kao jedini izvor informacija omogućena televizija koju kontrolira vlast. Životi su im prazni i depresivni. Nemaju nikakvih vrijednosti niti im je išta značajno. Montag je to shvatio gledajući život svoje prijateljice Clarisse. U njenoj obitelji nisu provodili vrijeme gledajući televiziju nego su razgovarali međusobno te su cijenili obiteljske vrijednosti. Izgledali su znatno sretnije i bezbrižnije od ostalih. Od tog trenutka Montag je shvatio da cijeli svoj život gleda na pogrešan način i da njegove emocije nisu bile iskrene, već je sve to bila samo laž. Ovu tematiku možemo povezati s današnjim vremenom. Pisac je uspio pogoditi većinu toga. Iako se knjige i danas čitaju, čitanje se dosta smanjilo pojavom tehnologije. Nekolicina je ljudi većinu svog vremena upravo usredotočena na tehnologiju. Iako i dalje postoje obiteljske vrijednosti, i one su pomalo reducirane pojavom tehnologije. Nažalost, tehnologija je zaokupila naše živote te nismo svjesni kakav negativan utjecaj ima na naš život ili smo svjesni, ali ne želimo ništa učiniti povodom toga. Osim što je okupirala naše živote, glavni izvor informacija postali su mediji. Suvišno je govoriti koliko su mediji cenzurirani i koliko je informacija koje se iznose u medijima netočno. Zato nam se nameće pitanje živimo li i mi kao i ljudi u Montagovo doba ispraznim i depresivnim životima.
Kroz radnju nas predvodi Guy Montag, glavni lik knjige koji je po zanimanju spaljivač knjiga. Ljudima je kao jedini izvor informacija omogućena televizija koju kontrolira vlast. Životi su im prazni i depresivni. Nemaju nikakvih vrijednosti niti im je išta značajno. Montag je to shvatio gledajući život svoje prijateljice Clarisse. U njenoj obitelji nisu provodili vrijeme gledajući televiziju nego su razgovarali međusobno te su cijenili obiteljske vrijednosti. Izgledali su znatno sretnije i bezbrižnije od ostalih. Od tog trenutka Montag je shvatio da cijeli svoj život gleda na pogrešan način i da njegove emocije nisu bile iskrene, već je sve to bila samo laž. Ovu tematiku možemo povezati s današnjim vremenom. Pisac je uspio pogoditi većinu toga. Iako se knjige i danas čitaju, čitanje se dosta smanjilo pojavom tehnologije. Nekolicina je ljudi većinu svog vremena upravo usredotočena na tehnologiju. Iako i dalje postoje obiteljske vrijednosti, i one su pomalo reducirane pojavom tehnologije. Nažalost, tehnologija je zaokupila naše živote te nismo svjesni kakav negativan utjecaj ima na naš život ili smo svjesni, ali ne želimo ništa učiniti povodom toga. Osim što je okupirala naše živote, glavni izvor informacija postali su mediji. Suvišno je govoriti koliko su mediji cenzurirani i koliko je informacija koje se iznose u medijima netočno. Zato nam se nameće pitanje živimo li i mi kao i ljudi u Montagovo doba ispraznim i depresivnim životima.
Svaki dan nam je isti kao prijašnji i ljudi su nalik jedni drugima. Svi su usredotočeni na svoje mobitele i ne žele razgovarati s drugima. Pitanje je imaju li stvarno naši životi vrijednost ako su usredotočeni samo na tehnologiju i nemaju nikakvih drugih vrijednosti? Trebali bismo se upitati kako promijeniti svoje živote jer je možda Montagovo doba upravo ono što nas čeka. Trebali bismo više cijeniti prave životne vrijednosti. Životi ispunjeni tehnologijom nalik su onom ptice u kavezu. Naposljetku, nismo uopće slobodni jer je isključivo ona informacija koja je predstavljena u medijima društveno prihvatljiva. Ukoliko imamo drugačiji stav naići ćemo na osude i nećemo biti prihvaćeni jer ne ispunjavamo društvene norme.
Na kraju, gledajući iz perspektive današnjeg društva, pravi je izbor staviti ovu knjigu kao obveznu lektiru. Ova je knjiga opomena društvu i razlog zašto se treba osvijestiti jer je možda to upravo ono što nas čeka.
Na kraju, gledajući iz perspektive današnjeg društva, pravi je izbor staviti ovu knjigu kao obveznu lektiru. Ova je knjiga opomena društvu i razlog zašto se treba osvijestiti jer je možda to upravo ono što nas čeka.
Amelie Pavin, Sloboda
Svi želimo imati mogućnost vlastitog odabira, vlastitog razmišljanja. Drugim riječima, želimo biti slobodni. O čežnji za slobodom pisao je Ray Bradbury u svojem djelu Fahrenheit 451. Radilo se o ograničenju informacija koje ljudi smiju znati. Radnja se odvija u 25. stoljeću, stoga modernizacija ima veliku ulogu u djelu.
Guy Montag, glavni lik, godinama se bavio spaljivanjem knjiga dok jednog dana nije otvorio jednu od knjiga i pročitao par rečenica. Svidjelo mu se i počeo je u tajnosti skupljati knjige i čitati ih. Clarisse, djevojka koja je živjela blizu njega, živjela je na drugačiji način od ostalih ljudi; nije gledala televiziju, umjesto toga provodila je vrijeme razgovarajući sa svojom obitelji. Montagu se svidio njezin način života jer mu se činio puno veseliji i bezbrižniji, slobodniji. Za razliku od Clarisse, Montagova žena Mildred bila je ovisnica o televiziji i sedativima, te je bila suicidalna. Prikazana je kao hladan i pomalo bezosjećajan lik. Guy Montag, omamljen ljepotom književnosti te vidjevši utjecaj modernizacije na populaciju, odluči se suprotstaviti spaljivanju knjiga zajedno sa Faberom koji je bio bivši profesor književnosti. Mildred je prijavila Montaga za posjedovanje knjiga te je bio prisiljen spaliti svoju kuću zajedno sa svim knjigama koje je čuvao u njoj. Razljućen, spaljuje šefa Bettaya. Vlasti šalju robota psa koji omamljuje paralizirajućim otrovom da uhvati odbjeglog Montaga, koji nakon ugriza skače u rijeku te dođe do obale gdje se nalazi društvo koje želi da književnost opstane. To postižu tako da je svaki član imao zadatak naučiti određena književna djela napamet.
Smatram da je pisac jako dobro prikazao težnju za slobodom, pokazujući koliko je Montag bio spreman učiniti kako bi
Guy Montag, glavni lik, godinama se bavio spaljivanjem knjiga dok jednog dana nije otvorio jednu od knjiga i pročitao par rečenica. Svidjelo mu se i počeo je u tajnosti skupljati knjige i čitati ih. Clarisse, djevojka koja je živjela blizu njega, živjela je na drugačiji način od ostalih ljudi; nije gledala televiziju, umjesto toga provodila je vrijeme razgovarajući sa svojom obitelji. Montagu se svidio njezin način života jer mu se činio puno veseliji i bezbrižniji, slobodniji. Za razliku od Clarisse, Montagova žena Mildred bila je ovisnica o televiziji i sedativima, te je bila suicidalna. Prikazana je kao hladan i pomalo bezosjećajan lik. Guy Montag, omamljen ljepotom književnosti te vidjevši utjecaj modernizacije na populaciju, odluči se suprotstaviti spaljivanju knjiga zajedno sa Faberom koji je bio bivši profesor književnosti. Mildred je prijavila Montaga za posjedovanje knjiga te je bio prisiljen spaliti svoju kuću zajedno sa svim knjigama koje je čuvao u njoj. Razljućen, spaljuje šefa Bettaya. Vlasti šalju robota psa koji omamljuje paralizirajućim otrovom da uhvati odbjeglog Montaga, koji nakon ugriza skače u rijeku te dođe do obale gdje se nalazi društvo koje želi da književnost opstane. To postižu tako da je svaki član imao zadatak naučiti određena književna djela napamet.
Smatram da je pisac jako dobro prikazao težnju za slobodom, pokazujući koliko je Montag bio spreman učiniti kako bi
CAPTION Half page image nullam nunc eros, vehicula feugiat