MEĐUNARODNI PROJEKT PREKOGRANIČNE SURADNJE
JEZIK GRANICE BRIŠE
I
POVEZUJE NAS VIŠE
ZBIRKA RADOVA
Osnovna škola LIJEPA NAŠA
Osnovna škola TRŽIŠČE
JEZIK GRANICE BRIŠE
I
POVEZUJE NAS VIŠE
ZBIRKA RADOVA
Osnovna škola LIJEPA NAŠA
Osnovna škola TRŽIŠČE
Loading...
Projektni tim na radnom sastanku u Tržišču.
Loading...
Loading...
Popis mentora OŠ Tržišče:Irena Klukej (voditeljica projekta)
Sebastijan Hercigonja
Irena Muzga
Mateja Repovž Lisec
Nena Bedek
Tjaša Hribar Brce
Popis mentora OŠ Lijepa naša, Tuhelj:
Pavica Iveković (voditeljica projekta)
ravnateljica Snježana Romić
Natalija Knezić-Medvedec
Marija Dijaković
Ljiljana Žegrec
Augustin Knezić
Nenad Sušec
Tanja Šurina
Silvija Ilić
Ana Šuper
Davor Žažar
UVODNE RIJEČI
Projekt Jezik granice briše i povezuje nas više zapravo je logični nastavak jedne međunarodne suradnje koja između dviju škola traje već duže. Kada je još u pitanju jezik, ta živa tvorevina jednog naroda po kojem se on prepoznaje, onda priča o suradnji može biti doista lijepa.
Sam naziv projekta govori da nema granica kada se bavimo jezikom jer nas on može samo jače povezati. Našim prijateljima iz Tržišča u Sloveniji ponudili smo izbor kajkavskih riječi našeg kajkavskog narječja koje smo sačuvali od zaborava i zapisali u Malom rječniku kajkavskih riječi tuheljskog kraja. Naši prijatelji iz Slovenije odabrali su pedesetak riječi koje se govore i u njihovom kraju. To je oduševilo sve koji sudjeluju u projektu jer smo pronašli zajedničke riječi na kojima počiva stvaralačko izražavanje, likovno i literarno. Slikaju i crtaju se motivi zajedničkih riječi, pišu se pjesme, sastavci, zagonetke, rebusi…Iako su nositelji projekta bili učenici 4. i 5.r., u stvaralačko izražavanje uključuju se učenici nižih razreda u Tuhlju i viših razreda u Tržišču. Uz riječi, poveznica nam je bila i legenda o Veroniki Desinićkoj uz koju se vežu naš obližnji dvorac Veliki Tabor i Celjski grad u Sloveniji. Zato se i realizirala terenska nastava u Etno selu Kumrovec i Velikom Taboru gdje su naši prijatelji iz Tržišča zajedno s našim učenicima sudjelovali u radionici i uživali u razgledu.
Nažalost, do današnjeg dana uzvratni posjet se nije realizirao zbog svih nevolja koje nam je donijela pandemija koronavirusa Covid 19. Održavanje nastave online putem, otežavala je rad na projektu jer živi susret mentora i učenika ne može zamijeniti ni jedna digitalna platforma. U takvim uvjetima svejedno je nastao niz likovnih i literarnih uradaka koje predstavljamo ovom brošurom. Želimo predstaviti dio ostvaraja učenika OŠ Tržišče i OŠ Lijepa naša te djelić naše suradnje u ovom projektu.
Neka ovaj projekt bude poticaj i drugima da u jeziku nalaze poveznice i priliku za neke nove susrete, za neke nove suradnje koje nas obogaćuju i oplemenjuju.
Pavica Iveković
Projekt Jezik granice briše i povezuje nas više zapravo je logični nastavak jedne međunarodne suradnje koja između dviju škola traje već duže. Kada je još u pitanju jezik, ta živa tvorevina jednog naroda po kojem se on prepoznaje, onda priča o suradnji može biti doista lijepa.
Sam naziv projekta govori da nema granica kada se bavimo jezikom jer nas on može samo jače povezati. Našim prijateljima iz Tržišča u Sloveniji ponudili smo izbor kajkavskih riječi našeg kajkavskog narječja koje smo sačuvali od zaborava i zapisali u Malom rječniku kajkavskih riječi tuheljskog kraja. Naši prijatelji iz Slovenije odabrali su pedesetak riječi koje se govore i u njihovom kraju. To je oduševilo sve koji sudjeluju u projektu jer smo pronašli zajedničke riječi na kojima počiva stvaralačko izražavanje, likovno i literarno. Slikaju i crtaju se motivi zajedničkih riječi, pišu se pjesme, sastavci, zagonetke, rebusi…Iako su nositelji projekta bili učenici 4. i 5.r., u stvaralačko izražavanje uključuju se učenici nižih razreda u Tuhlju i viših razreda u Tržišču. Uz riječi, poveznica nam je bila i legenda o Veroniki Desinićkoj uz koju se vežu naš obližnji dvorac Veliki Tabor i Celjski grad u Sloveniji. Zato se i realizirala terenska nastava u Etno selu Kumrovec i Velikom Taboru gdje su naši prijatelji iz Tržišča zajedno s našim učenicima sudjelovali u radionici i uživali u razgledu.
Nažalost, do današnjeg dana uzvratni posjet se nije realizirao zbog svih nevolja koje nam je donijela pandemija koronavirusa Covid 19. Održavanje nastave online putem, otežavala je rad na projektu jer živi susret mentora i učenika ne može zamijeniti ni jedna digitalna platforma. U takvim uvjetima svejedno je nastao niz likovnih i literarnih uradaka koje predstavljamo ovom brošurom. Želimo predstaviti dio ostvaraja učenika OŠ Tržišče i OŠ Lijepa naša te djelić naše suradnje u ovom projektu.
Neka ovaj projekt bude poticaj i drugima da u jeziku nalaze poveznice i priliku za neke nove susrete, za neke nove suradnje koje nas obogaćuju i oplemenjuju.
Pavica Iveković
UVODNE RIJEČI
Projekt Jezik granice briše i povezuje nas više zapravo je logični nastavak jedne međunarodne suradnje koja između dviju škola traje već duže. Kada je još u pitanju jezik, ta živa tvorevina jednog naroda po kojem se on prepoznaje, onda priča o suradnji može biti doista lijepa.
Sam naziv projekta govori da nema granica kada se bavimo jezikom jer nas on može samo jače povezati. Našim prijateljima iz Tržišča u Sloveniji ponudili smo izbor kajkavskih riječi našeg kajkavskog narječja koje smo sačuvali od zaborava i zapisali u Malom rječniku kajkavskih riječi tuheljskog kraja. Naši prijatelji iz Slovenije odabrali su pedesetak riječi koje se govore i u njihovom kraju. To je oduševilo sve koji sudjeluju u projektu jer smo pronašli zajedničke riječi na kojima počiva stvaralačko izražavanje, likovno i literarno. Slikaju i crtaju se motivi zajedničkih riječi, pišu se pjesme, sastavci, zagonetke, rebusi…Iako su nositelji projekta bili učenici 4. i 5.r., u stvaralačko izražavanje uključuju se učenici nižih razreda u Tuhlju i viših razreda u Tržišču. Uz riječi, poveznica nam je bila i legenda o Veroniki Desinićkoj uz koju se vežu naš obližnji dvorac Veliki Tabor i Celjski grad u Sloveniji. Zato se i realizirala terenska nastava u Etno selu Kumrovec i Velikom Taboru gdje su naši prijatelji iz Tržišča zajedno s našim učenicima sudjelovali u radionici i uživali u razgledu.
Nažalost, do današnjeg dana uzvratni posjet se nije realizirao zbog svih nevolja koje nam je donijela pandemija koronavirusa Covid 19. Održavanje nastave online putem, otežavala je rad na projektu jer živi susret mentora i učenika ne može zamijeniti ni jedna digitalna platforma. U takvim uvjetima svejedno je nastao niz likovnih i literarnih uradaka koje predstavljamo ovom brošurom. Želimo predstaviti dio ostvaraja učenika OŠ Tržišče i OŠ Lijepa naša te djelić naše suradnje u ovom projektu.
Neka ovaj projekt bude poticaj i drugima da u jeziku nalaze poveznice i priliku za neke nove susrete, za neke nove suradnje koje nas obogaćuju i oplemenjuju.
Pavica Iveković
Projekt Jezik granice briše i povezuje nas više zapravo je logični nastavak jedne međunarodne suradnje koja između dviju škola traje već duže. Kada je još u pitanju jezik, ta živa tvorevina jednog naroda po kojem se on prepoznaje, onda priča o suradnji može biti doista lijepa.
Sam naziv projekta govori da nema granica kada se bavimo jezikom jer nas on može samo jače povezati. Našim prijateljima iz Tržišča u Sloveniji ponudili smo izbor kajkavskih riječi našeg kajkavskog narječja koje smo sačuvali od zaborava i zapisali u Malom rječniku kajkavskih riječi tuheljskog kraja. Naši prijatelji iz Slovenije odabrali su pedesetak riječi koje se govore i u njihovom kraju. To je oduševilo sve koji sudjeluju u projektu jer smo pronašli zajedničke riječi na kojima počiva stvaralačko izražavanje, likovno i literarno. Slikaju i crtaju se motivi zajedničkih riječi, pišu se pjesme, sastavci, zagonetke, rebusi…Iako su nositelji projekta bili učenici 4. i 5.r., u stvaralačko izražavanje uključuju se učenici nižih razreda u Tuhlju i viših razreda u Tržišču. Uz riječi, poveznica nam je bila i legenda o Veroniki Desinićkoj uz koju se vežu naš obližnji dvorac Veliki Tabor i Celjski grad u Sloveniji. Zato se i realizirala terenska nastava u Etno selu Kumrovec i Velikom Taboru gdje su naši prijatelji iz Tržišča zajedno s našim učenicima sudjelovali u radionici i uživali u razgledu.
Nažalost, do današnjeg dana uzvratni posjet se nije realizirao zbog svih nevolja koje nam je donijela pandemija koronavirusa Covid 19. Održavanje nastave online putem, otežavala je rad na projektu jer živi susret mentora i učenika ne može zamijeniti ni jedna digitalna platforma. U takvim uvjetima svejedno je nastao niz likovnih i literarnih uradaka koje predstavljamo ovom brošurom. Želimo predstaviti dio ostvaraja učenika OŠ Tržišče i OŠ Lijepa naša te djelić naše suradnje u ovom projektu.
Neka ovaj projekt bude poticaj i drugima da u jeziku nalaze poveznice i priliku za neke nove susrete, za neke nove suradnje koje nas obogaćuju i oplemenjuju.
Pavica Iveković
brenta – posuda za nošenje grožđa
cajt – vrijeme
cifra – broj
coprnica - vještica
cucek – pas
cug – vlak
dedek – djed
dež – kiša
fajfa - lula
glaž – staklena boca
goska – guska
grojzdje - grožđe
grunt – zemlja, imanje
hec – šala
hosta – šuma
hruška – kruška
ječmen – ječam
kača – zmija
klopotec – zvono, naprava za tjeranje ptica
kostaj – kesten
krma – sušena trava
kupica – čaša
likof – završetak posla
listje – lišće
lonec – lonac
cajt – vrijeme
cifra – broj
coprnica - vještica
cucek – pas
cug – vlak
dedek – djed
dež – kiša
fajfa - lula
glaž – staklena boca
goska – guska
grojzdje - grožđe
grunt – zemlja, imanje
hec – šala
hosta – šuma
hruška – kruška
ječmen – ječam
kača – zmija
klopotec – zvono, naprava za tjeranje ptica
kostaj – kesten
krma – sušena trava
kupica – čaša
likof – završetak posla
listje – lišće
lonec – lonac
maček - mačak
megla – magla
morje – more
mošt – mlado vino
mrzlo – hladno
noseča – trudna, u drugom stanju
Novo leto – Nova godina
odeja – pokrivalo, odjeća
ogej, ogenj – oganj
okno – prozor
oreh - orah
osel – magarac
pijača – piće
pohištvo – pokućstvo
preja – konac za tkanje, pređa
puter - maslac
sonce – sunce
sosed – susjed
šenica – pšenica
štumfi – čarape
telege – jaram
telička – mlada krava
voz – zaprežna kola
zvonec - zvono
žep - džep
megla – magla
morje – more
mošt – mlado vino
mrzlo – hladno
noseča – trudna, u drugom stanju
Novo leto – Nova godina
odeja – pokrivalo, odjeća
ogej, ogenj – oganj
okno – prozor
oreh - orah
osel – magarac
pijača – piće
pohištvo – pokućstvo
preja – konac za tkanje, pređa
puter - maslac
sonce – sunce
sosed – susjed
šenica – pšenica
štumfi – čarape
telege – jaram
telička – mlada krava
voz – zaprežna kola
zvonec - zvono
žep - džep
Vještice ili coprnice
Nekada, dok su naši
djedovi i bake bili još
djeca, njihovi djedovi
i bake kao malima
često su im znali
govoriti ako ne budu
dobri, da će ih pojesti
vještica.
Priče o vješticama ili kako ih u Zagorju zovu coprnicama, uvijek su ulijevale strah i neugodu. Opisivali su ih kao starije žene, mršavog i naboranog lica, kukastog nosa s nekoliko bradavica, duge čupave kose i dugih oštrih noktiju, obučene najčešće u odrpane crne dugačke haljine. Svaka vještica mogla se prepoznati po zlokobnom i glasnom smijehu i prema priči, tko bi se susreo s njom nikada nije dobro završio. Svaka prava vještica obavezno je noću jahala na metli, najčešće u vrijeme punog Mjeseca. U svome domu miješala je od različitih dijelova životinja ili ljudi razne čudotvorne napitke koji su često bili otrovni. Poznavala je brojne čarolije, te bi ljudima koji bi joj se zamjerili radila razne zle stvari.
Nekada, dok su naši
djedovi i bake bili još
djeca, njihovi djedovi
i bake kao malima
često su im znali
govoriti ako ne budu
dobri, da će ih pojesti
vještica.
Priče o vješticama ili kako ih u Zagorju zovu coprnicama, uvijek su ulijevale strah i neugodu. Opisivali su ih kao starije žene, mršavog i naboranog lica, kukastog nosa s nekoliko bradavica, duge čupave kose i dugih oštrih noktiju, obučene najčešće u odrpane crne dugačke haljine. Svaka vještica mogla se prepoznati po zlokobnom i glasnom smijehu i prema priči, tko bi se susreo s njom nikada nije dobro završio. Svaka prava vještica obavezno je noću jahala na metli, najčešće u vrijeme punog Mjeseca. U svome domu miješala je od različitih dijelova životinja ili ljudi razne čudotvorne napitke koji su često bili otrovni. Poznavala je brojne čarolije, te bi ljudima koji bi joj se zamjerili radila razne zle stvari.
Izazivala bi prirodne nepogode, poplave ili suše, koje su ljudima donosile glad, jer su uništavale njihove poljoprivredne usjeve. Vještice su prema pričama bile odgovorne za smrt male djece, ali i ugibanje stoke. Mogle su promijeniti oblik tako da su se najčešće pretvarale u crne mačke.
U Hrvatskoj je najveće okupljalište vještica bilo na planini Klek. Tamo su se prema pričama okupljale oko ponoći, kuhale razne čarobne napitke, letjele na metlama i radile brojne zle čarolije.
Ukratko, žene koje bi svojim izgledom ili ponašanjem odudarale po bilo čemu od ostalih žena, proglašavali bi vješticama.
U Hrvatskoj je najveće okupljalište vještica bilo na planini Klek. Tamo su se prema pričama okupljale oko ponoći, kuhale razne čarobne napitke, letjele na metlama i radile brojne zle čarolije.
Ukratko, žene koje bi svojim izgledom ili ponašanjem odudarale po bilo čemu od ostalih žena, proglašavali bi vješticama.