Kako implementirati elemente baštine u obrazovanje? - primejr dobre prakse

Kulturna baština i obrazovanje - Europski dani baštine

Parchment

Posebno zanimljiv istraživački rad u toj školi vezan je uz - zidnjake. U prošlosti, zidne krpe su se nalazile u gotovo svim seoskim kućama u kuhinjama, uz štednjake. Zidnjak čini bijela platnena tkanina najčešćih dimenzija 50 x70 cm koja se obvezno sastojala od dva dijela – slike i poruke. Ovješene su na zidovima u prostorijama kuće koja su bila mjesta društvenih zbivanja i događanja u kući.

Istraživanje je potaklo vezilje na izradu zidnjaka našega kraja te je danas u fundusu Učeničke zadruge "Korpica" veliki izbor zidnjaka koje su izradile bivše i sadašnje učenice škole

Pogovor Ovom malom brošurom pokušali smo ukazati na važnost i mogućnosti impelementacije kulturne baštine u obrazovanje, ali i pokazati primjerima iz prakse kako to već desteljećima rade pred/školske ustanove na području Grada Lepoglave i šire. Obuhvatili smo sve razine obrazovanja. Ako smo Vam dali ideju za neke Vaše projekte, uspjeli smo.

Autorica : dr. sc. Mirjana Posavec Fotografije:TZ Varaždinske županije, arhiva Osnovne škole Ivana Rangera, Kamenica i Srednje strukovne škole Varazdin, Grad Lepoglava

Pletenje korpica Ova prastara radinost, koja rabi prirodan materijal uz minimalnu obradbu pomoću alata dnevne uporabe, sačuvala se u jednakom ergološkom postupku od drevne starine sve do naših dana. S tehnološkog stajališta te su košare izrađene u tehnici tvz.spiralnih strukova.

Dvije škole na području Grada Lepoglave usmjerene su na očuvanje baštine koja nastaje kao produkt učenja rukama. Tako se u OŠ Ante Starčevića, u Učeničkoj zadruzi „Stezica“ njeguje čipkarstvo koje započinje već u vrtiću. Naime, Dječji vrtić Lepoglava usmjeren je na njegovanje i razvijanje ljubavi prema narodnoj baštini pa je nastavak u osnovnoj školi samo logičan slijed aktivnosti u obrazovnoj vertikali. U Učeničkoj zadruzi “Korpica“ njeguje se izrada tradicijskih predmeta od rogoza (logožara) i slame (korpice).

Implementacija elemenata baštine -primjer

1. Istraživanje Do saznanja istraživanjem... -lepoglavska čipka se izrađuje na batiće, za izradu čipke se koristi vrlo tanak pamučni ili laneni konac -čipka sadrži motive flore i faune lepoglavskog kraja, no može sadržavati i geometrijske i barokne motive -svoj procvat doživljava krajem 19.st i početkom 20.st zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipke i oplemenjuje je narodnim ornamentom.

Kultura se promatra kao proces davanja značenja ili kao proces stvaranja značenja koje oblikuje naš pogled na svijet. Svrha obrazovanja i pedagogije treba biti prijenos cijele kulture - znanje, vjere, umjetnosti, morala. Zadatak škole se proširio i škola bi trebala obavijestiti svoje učenike o stvarima, odnosima, prirodnim i moralnim zakonima u kojima bi morali živjeti. Suvremeni istraživači smatraju da bi humanističke znanosti trebale pružiti primjer za osobni razvoj. Rasprava o važnosti i ulozi prirodnih i humanističkih znanosti rezultirala je zaključkom da je obrazovanje iznimno važno za prenošenje kulture .&nbsp;

Kulturno okruženje koje "trenira" svoje učenike uz pomoć zajedničkog umjetničkog obrazovanja u vrtiću pa zatim tijekom osnovne škole, srednje škole - ne osposobljava samo pojedince i društvo - već razvija i kulturu . U tom je pogledu važno obrazovanje i osposobljavanje svjesnih potrošača umjetnosti koji će se razvijati i na odgovarajući način koristiti tu kulturu -posebice kulturnu baštinu.

Učenička zadruga "Korpica" -rezanje i sušenje rogoza potrebnog za pletenje logožara

Bogatstvo oblika ...

2. Problemski zadatak

Problemi : nedostatak vremena, nedostatak potrebnog materijala za rad Rješenje : maksimalno rasterećenje u dizajnu i kroju,&nbsp;iz školske radionice odabran je bijeli keper oslikavanje tkanine umjesto grafičkih otisaka&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

-temeljni krojevi i modeliranje su zamijenjeni krojevima iz burde na koje smo modelirali -na izradi je krenulo šivanje - ručno oslikavanje -izrađeno je 9 modela i 9 modnih crteža -vrijeme izrade je bilo 2 tjedna, 10 radnih dana, sveukupno 24 školska sata u dva predmeta (KOID i Izrada odjeće i dodataka) -djevojke koristile elemente čipke koju su oslikavale na svoje modele -kolekcija je minimalistička, crno-bijela, kojoj je crvena nit čipka koja se pojavljuje na svakom modelu

Zašto je važno upoznati učenike s baštinom? Našim odnosom prema rukotvornoj baštini, prvo, učimo djecu kako se odnositi prema tradiciji i nasljeđu djedova i baka, jer ništa tako ne odgaja kao vlastiti primjer! Drugo, vlastiti identitet možemo sačuvati samo kroz svijest! Nema praktičnog rada gdje nije u funkciji energija, ljudska spretnost, zamisao... Učenik je misaono angažiran u radu. Da bi ga ostvario, potrebna je motivacija. Nenametljivom osmozom polako upija sve ono što ponekad tako suhoparno, teorijski pokušavamo reći gledajući kako drugi rade, a zatim i proizvodeći samostalno svoj proizvod. I na kraju, nigdje u odgojno–obrazovnom procesu ne razvija se učenikovo samopouzdanje, kao u ovakvim situacijama u kojima se učenik može dokazati i pokazati sve svoje individualne kvalitete.

Odgojem, kroz kreativnost, kroz sadržaje baštine tradicionalni, strukturirani odgojno – obrazovni procesa polako gubi značaj, a suvremena škola treba inzistirati na interaktivnom i iskustvenom učenju uz interdisciplinaran, problemski i istraživački pristup&nbsp;.

Tema - Kraljevska lepoglavska čipka

Samostalni uradak učenice -od ideje do proizvoda (sama svoj model)

Primjer vrtića i osnovnih škola Njegovanje kulture baštine, osim u redovnoj nastavi odvija se putem rada učeničke zadruge ali i brojnih izvannastavnih aktivnosti koje ponekad jesu dio zadruge, ali često to i nisu. Učenička zadruga škole dragovoljna&nbsp;je organizacija učenika, a čine je različite sekcije. Upoznavanje s kulturnom baštinom započinje još u vrtiću kroz različite projekte: Posjet bake čipkarice vrtiću, Ma Liepaglava i sl. OŠ Ivana Rangera Kamenica Sačuvala od zaborava stare zanate kao što su pletenje logožara od rogoza i korpice od ražene/pšenične slame. Domaća radinost bila je nekad izvor prihoda i prehranila je mnoge obitelji, danas polako nestaju poznavatelji -šletači logožara i korpica. OŠ Ante Starčevića Upoznavaje pa i izrada lepoglavske čipke kreće od malih nogu . Ima svoj kontinuitet od predškolske dobi, osnovnoškolske dobi, a onda se mlade čipkarice&nbsp;mogu uključiti u jednu od udruga. Iako Srednja strukovna škola Varaždin nije na lepoglavskom području, redovito se uključuje u različite aktivnosti, a i u svom radu uspješno implementira elemente kulturne baštine u obrazovni proces . Učenici SSS svake godine imaju kreativan zadatak vezan uz Međunarodni čipkarski festival na kojem redovito sudjeluju. OŠ Izidora Poljaka Višnjica - nekad je izrađivala koševe od lika i cekere od komušine, no promjenom učiteljskog kadra UZ "Višnja" promijenila je i svoj proizvodni asortiman

Finalni proizvod - logožar

Srećom, još uvijek ima kreativnih učitelja koji intuitivno osjećaju što učenicima nedostaje, pa tako sve tri škole na području Grada Lepoglave njeguju učenje rukama u nastavi, ali i kulturnu baštinu lokalne zajednice– u učeničkim zadrugama. U Učeničkoj zadruzi „Korpica“ koja djeluje pri OŠ Ivana Rangera iz Kamenice njeguje se vezenje i kukičanje. Dok su vezenje i kukičanje bila uobičajen praksa u školama 19. stoljeća, danas su&nbsp;zapostavljene, a rijetke su škole koje ga imaju u sklopu izvannastavnih aktivnosti.

KAKO ISKORISTITI ELEMENTE BAŠTINE? "Na predmetu Kreiranje odjeće i dodataka imamo nastavnu cjeline Kreiranje odjeće i dodataka insprirane etno baštinom te kreiranje odjeće prema lokaciji. U svaku od tih tema moguće je implementirati bilo koji element kulturne baštine - od tradicijske odjeće, lokalnih običaja ili pak arhitekture. Naša mala zemlja obiluje tolikim nematerijalnim i materijalnim kulturnim dobrima, posebice naš kraj. Svako selo ima drugačiju tradicijsku odjeću, obilježja te plesove, napjeve i mitologiju. Svaki grad ima svoja posebna obilježja: ako usporedimo Lepoglavu, Varaždin i Čakovec naći ćemo toliko različitosti, ali i poveznica. Tu nam je i neizostavna lepoglavska čipka. Kad krećem bilo što raditi sa djecom, prvo se osvrnem oko sebe . Najviše se može naučiti iz nečega iz čega smo potekli, u okruženju kojem živimo. Na taj način, proučavanjem okoline, kulturnih dobara i tradicije uvijek možemo kreirati i stvoriti nešto novo i na taj način našoj starini udahnuti novi život. Volim koristiti elemente s fasada, elemente pročelja, samu siluetu građevina kao inspiraciju za kreiranje odjeće i tekstilnih uzoraka ... ako pak idemo u etno i tradicijsku odjeću, onda su to novi načini korištenja starih ornamenata, elemenata odjeće ili pak oglavlja. Tako učenici, osim što istražuju, imaju mogućnost upoznati naša kulturna bogatstva i -na kraju, ono najvažnije, iskoristiti ih kao poticaj i ideju za vlastitu kreativnost. Na taj način, osim što zadržavaju vlastiti identitet ,kreiraju nove predmete koji su jedinstveni na cijelom svijetu. " Ana Detoni, profeorica SSS

Stari autohtoni alati za izradu logožara - priema za pletenje i provlačenje traka rogoza i dolje ročnica - autohtoni alat za izradu ručki

Modna revija učenica koje su sve same osmislile pod mentorstvom prof. Ane Detoni

Baština i obrazovanje – učenje za život Dani europske baštine u Hrvatskoj se održavaju tijekom rujna i listopada, u vremenu kad se suočavamo s izazovima uslijed pandemije COVID-19. Upravo ovogodišnja tema Baština i obrazovanje – učenje za život daje poticaj da se u ovim vremenima kao društvo dodatno aktiviramo na području obrazovanja općenito, a osobito u području kulturne baštine i kulture, što predstavlja vrijedan zalog za dobrobit budućih generacija.

Učenica Osnovne škole Ivana Rangera Kamenica na izvnnastavnoj aktivnosti plete logožar na autohtonom alatu - priemi

Polaznica DV Lepoglava izrađuje lepoglavsku čipku

Kulturna baština, koja sadrži sve opipljive i apstraktne vrijednosti kulture i povijesti, duhovno obogaćuje ljude, jača osjećaj solidarnosti i jedinstva dijeljenjem zajedničke prošlosti među pojedincima društva. Opseg definicije kulturne baštine proširio se i napredovao te je postignuto sveobuhvatnije razumijevanje baštine, koja danas uključuje sve ljudske kulturne vrijednosti.&nbsp;

BAŠTINA I OBRAZOVANJE Hrvatsku kulturnu baštinu čini mozaik kulturnih i kreativnih izraza, nasljeđe prethodnih generacija koje se može utkati u sve razine obrazovanja - od redovite nastave, razrednih, školskih, vrtićkih projekata do kontinuiranog rada s učenicima svih dobnih skupina - u učeničkim zadrugama.

Učenici SSS s dizajnom samostalno sašivenih odjevnih predmeta u koje su, na nov način, implementirali elemente lepoglavske čipke

Umjesto zaključka...

Od početka institucionalnog obrazovanja pa i nakon što je pedagogija postala neovisna znanost, ono bitno pitanje provlači se i dan-danas : Koja je svrha i uloga škole? Čini se da će tu još biti rasprava, no kao logičan nudi se odgovor&nbsp;da je društveni i gospodarski napredak došao u ozbiljan raskorak s onim što se u školama poučava i uči. Svakoj se školi u vremenu u kojem je djelovala zamjera formalizam, pasivna uloga učitelja pa je nužno je dakle razmišljati o načinima stvaralačke, kreativne, poticajne nastave kojoj se neće zamjerati nepovezanost onoga što se u školama uči s interesima i potrebama&nbsp;učenika u životu. Jedan od odgovora na to pitanje je zaključak da u kurikule treba ugraditi znanja, vještine koje su praktične, primjenjive i aktualne u svakodnevnom životu. Dakle, trebaju nam aktivnosti i sadržaji kojima će steći životno-praktične vještine. Praktični život je suradnička aktivnost koji stvara zajednicu i kulturu, a praktične aktivnosti svakodnevnog života nas povezuju s okolišem.&nbsp; Kulturno naslijeđe koje daje identitet društvu kojem pripada je odraz znanja, djela, vrijednosti, vjerovanja, strukture i tradicije. Vrijednosti baštine osiguravaju kontinuitet iskustava i tradicije koje su društva akumulirala kroz povijest, povezujući prošlost sa sadašnjošću i upućujući na ispravnu konstrukciju budućnosti.