školski list

SVJETLOST 53

školska godina 2020./21.

Tema: Optimizam

Loading...

List učenika OŠ Vladimira Nazora

Adresa uredništva: R.Končara 72, Vrsar
Izdavač
 OŠ Vladimira Nazora Vrsar

Za izdavača Debora Cukola Zeneral, ravnateljica

Urednik:
Nataša Venier Brajković

Lektor

Naslovnica: likovni rad učenika 1.b razreda Alana Poropata i poruka učenice 6.a razreda Anike Ligović

Loading...

Kraj još jedne školske godine je vrijeme kada se u našem školskom listu prisjećamo trenutaka koji su obilježili ovo školsku godinu.
I ove godine možemo reći da je epidemija koronavirusa obilježila naše živote i još jednu školsku godinu. U školsku godinu krenuli smo oprezno, u „balonima“, pazili smo na sebe i druge, vodili brigu o svim epidemiološkim mjerama, ali neovisno o nama situacija nas je prisilila da krajem prvog polugodišta krenemo s virtualnom nastavom. Dok su učenici razredne nastave u drugom polugodištu nastavili s nastavom u školi, učenici predmetne nastave i u drugom su polugodištu izmjenjivali virtualnu nastavu s nastavom u školi.
Svima su nam nedostajali međusobni kontakti, druženja, izleti, dosta nam je bilo maski, razmaka, dezinfekcije, online nastave, ali i u takvim otežanim uvjetima učenici i njihovi nastavnici uspješno su priveli kraju ovu školsku godinu i postigli brojne uspjehe.
Posebna je ova godina na mnogo načina te je tako naša Pia Kovačić u ovoj školskoj godini sudjelovala na dva Državna natjecanja iz tehničke kulture. Na Državnom natjecanju iz Njemačkog jezika bila je i Magdalena Glavaš koja više nije učenica naše škole, a bila su i dva natjecanja Klokan bez granica.
Posebno vesele svi uspjesi naših učenika koji su pokazali optimizam te su u ovim stresnim i neobičnim uvjetima života pokazali pozitivne stavove, marljivost i upornost.
Pozivamo vas da prelistate naš virtualni list u kojem vam svaki razred na svojim stranicama i u svojim "balonima" šalje svoje optimistične poruke.

Loading...

Kraj još jedne školske godine je vrijeme kada se u našem školskom listu prisjećamo trenutaka koji su obilježili ovo školsku godinu.
I ove godine možemo reći da je epidemija koronavirusa obilježila naše živote i još jednu školsku godinu. U školsku godinu krenuli smo oprezno, u „balonima“, pazili smo na sebe i druge, vodili brigu o svim epidemiološkim mjerama, ali neovisno o nama situacija nas je prisilila da krajem prvog polugodišta krenemo s virtualnom nastavom. Dok su učenici razredne nastave u drugom polugodištu nastavili s nastavom u školi, učenici predmetne nastave i u drugom su polugodištu izmjenjivali virtualnu nastavu s nastavom u školi.
Svima su nam nedostajali međusobni kontakti, druženja, izleti, dosta nam je bilo maski, razmaka, dezinfekcije, online nastave, ali i u takvim otežanim uvjetima učenici i njihovi nastavnici uspješno su priveli kraju ovu školsku godinu i postigli brojne uspjehe.
Posebna je ova godina na mnogo načina te je tako naša Pia Kovačić u ovoj školskoj godini sudjelovala na dva Državna natjecanja iz tehničke kulture. Na Državnom natjecanju iz Njemačkog jezika bila je i Magdalena Glavaš koja više nije učenica naše škole, a bila su i dva natjecanja Klokan bez granica.
Posebno vesele svi uspjesi naših učenika koji su pokazali optimizam te su u ovim stresnim i neobičnim uvjetima života pokazali pozitivne stavove, marljivost i upornost.
Pozivamo vas da prelistate naš virtualni list u kojem vam svaki razred na svojim stranicama i u svojim "balonima" šalje svoje optimistične poruke.

Optimizam

Optimizam (od latinske riječi -optimum-, što znači „najbolje“ ) je pozitivno shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda.

Koliko smo puta čuli izreke da je nekome 'čaša uvijek napola puna' ili da 'kad im život ponudi limune, oni naprave limunadu'. Čaša je istovremeno i napola puna i napola prazna, a na nama je da odlučimo kako ćemo ju gledati.
Tako optimizam možemo objasniti kao naš pogled na događaje oko nas.
Martin Seligman, pionir tzv. pozitivne psihologije, objasnio je optimizam kao način na koji ljudi percipiraju i objašnjavaju događaje iz vlastitog života. Prema njemu, pesimisti percipiraju stresne životne događaje kao osobne nedostatke, dok optimisti shvaćaju stresne situacije takvima kakve jesu te ulažu napor kako bi ih okrenuli u svoju korist.

Zašto bismo trebali biti optimisti?
Koje su prednosti optimizma?

Optimisti su:
-zdraviji od pesimista te žive dulje
-uspješniji su i zadovoljniji u vezama, poslu i sportu, zarađuju više
-postižu više jer su fleksibilniji, prilagodljiviji i uporniji
-pred preprekom dulje pokušavaju, isprobavaju više mogućnosti i uvijek traže novu…

Marija Bubalo,8.a

Važno je znati je da se optimizam može učiti.
Iako je prema nekim autorima optimizam
uvjetovan genetski i ranim iskustvima, ipak se upornošću i vježbom može naučiti.
Predlažemo vam neke ideje za vježbanje optimizma:

1.    Vježbajte zahvalnost. Vježbanje zahvalnosti omogućava nam da sagledamo sve ono što nas čini sretnima u životu, a što lako i nenamjerno previđamo.
2.    Pohvalite sebe na kraju dana, izdvojite barem tri stvari kojim ste zadovoljni.
3.    Prepoznajte vlastite negativne obrasce razmišljanja. Kada primijetite da prepričavate samo negativne događaje iz škole, s posla, zapitajte se što vam se dobro dogodilo? Ponekad vidimo samo negativno i teško se prisjećamo lijepih stvari, ali sigurno se dogodila neka lijepa riječ, osmijeh, lijepi prizor, šala.
4.    Ugodni životni događaji. Napišite na papir deset lijepih doživljaja iz svojeg života. Odaberite zatim jedan, zatvorite oči, opustite se i pokušajte ga ponovo proživjeti, a sve to možete raditi uz ugodnu glazbu.
5.    Bavite se tjelesnom aktivnošću. U zdravom tijelu zdrav duh. Vježbanje podiže tjelesnu energiju i smanjuje fizičku napetost što dovodi do ugodnih fizičkih osjećaja, osjećaja sreće i optimizma.
6.     Biseri prije spavanja (prema Martin E.P. Seligman: Optimistično dijete, IEP-DZ, Zagreb, 2005.). Odvojite 5-10 minuta na kraju dana ili prije spavanja i zajedno s djecom učinite osvrt na dobre i loše stvari koje su se dogodile tog dana. Zatim odaberite jednu stvar kojom niste bili zadovoljni i ispričajte što biste napravili drugačije da možete vratiti vrijeme unatrag. Ova vježba pomaže da oblikujemo omjer pozitivnog i negativnog iskustva koje imamo, odnosno ugodnih i neugodnih emocionalnih stanja koja su sastavni dio našeg života. Također, uči nas mijenjati perspektive u promatranju sebe, svojih reakcija i iskustava. Daje priliku da učimo iz svojih pogrešaka, mijenjamo stav i razvijamo različite strategije suočavanja koje možemo koristiti u budućnosti. Naime, optimističan stav nudi pogled koji kaže da su problemi prolazni i da možemo utjecati na to kako ćemo se nositi s njima.
7.    Vizualizirajte. Sjednite u miru i zamišljajte sebe u najboljoj budućnosti. Što detaljnije zamišljate, to bolje. Odaberite trenutak u vremenu, npr. za dvije, pet ili deset godina. Ostvarili ste sve planove koje ste si zacrtali vezane za posao, ljubav, obitelj ili prijatelje. Ili pak za sve njih odjednom. Kako izgleda ta budućnost? S kime ste i gdje? Što radite? Kako se osjećate? Zamišljene slike možete opisati u dnevniku ili reći nekome, ali i ne morate. Možete tu fantaziju ostaviti samo za sebe i osmjehnuti se kada je se sjetite. Ova nas vježba uči očekivati pozitivne ishode u našim životima, ali nas i usmjerava prema našim željama i nadanjima. Idući put kad budete u nedoumici ili suočeni sa stresnom životnom situacijom, možda ćete odabrati aktivno je rješavati kako biste bili korak bliže najboljem mogućem sebi.

Važno je znati je da se optimizam može učiti.
Iako je prema nekim autorima optimizam
uvjetovan genetski i ranim iskustvima, ipak se upornošću i vježbom može naučiti.
Predlažemo vam neke ideje za vježbanje optimizma:

Ne zaboravite: Razlog za optimizam je i činjenica da idete u školu učiti nešto novo. Naravno da ponekad s time niste oduševljeni, ali razmislite . Tisućama godina milijuni ljudi su pokušali shvatiti razne stvari o prirodi i društvu, a vi većinu tih stvari naučite za par sati predavanja i rada u školi ili kod kuće. Odnosno vi znate više nego neki od najvećih znanstvenika u povijesti ljudskog roda. A iz dana u dan saznajete sve više.

1.    Vježbajte zahvalnost. Vježbanje zahvalnosti omogućava nam da sagledamo sve ono što nas čini sretnima u životu, a što lako i nenamjerno previđamo.
2.    Pohvalite sebe na kraju dana, izdvojite barem tri stvari kojim ste zadovoljni.
3.    Prepoznajte vlastite negativne obrasce razmišljanja. Kada primijetite da prepričavate samo negativne događaje iz škole, s posla, zapitajte se što vam se dobro dogodilo? Ponekad vidimo samo negativno i teško se prisjećamo lijepih stvari, ali sigurno se dogodila neka lijepa riječ, osmijeh, lijepi prizor, šala.
4.    Ugodni životni događaji. Napišite na papir deset lijepih doživljaja iz svojeg života. Odaberite zatim jedan, zatvorite oči, opustite se i pokušajte ga ponovo proživjeti, a sve to možete raditi uz ugodnu glazbu.
5.    Bavite se tjelesnom aktivnošću. U zdravom tijelu zdrav duh. Vježbanje podiže tjelesnu energiju i smanjuje fizičku napetost što dovodi do ugodnih fizičkih osjećaja, osjećaja sreće i optimizma.
6.     Biseri prije spavanja (prema Martin E.P. Seligman: Optimistično dijete, IEP-DZ, Zagreb, 2005.). Odvojite 5-10 minuta na kraju dana ili prije spavanja i zajedno s djecom učinite osvrt na dobre i loše stvari koje su se dogodile tog dana. Zatim odaberite jednu stvar kojom niste bili zadovoljni i ispričajte što biste napravili drugačije da možete vratiti vrijeme unatrag. Ova vježba pomaže da oblikujemo omjer pozitivnog i negativnog iskustva koje imamo, odnosno ugodnih i neugodnih emocionalnih stanja koja su sastavni dio našeg života. Također, uči nas mijenjati perspektive u promatranju sebe, svojih reakcija i iskustava. Daje priliku da učimo iz svojih pogrešaka, mijenjamo stav i razvijamo različite strategije suočavanja koje možemo koristiti u budućnosti. Naime, optimističan stav nudi pogled koji kaže da su problemi prolazni i da možemo utjecati na to kako ćemo se nositi s njima.
7.    Vizualizirajte. Sjednite u miru i zamišljajte sebe u najboljoj budućnosti. Što detaljnije zamišljate, to bolje. Odaberite trenutak u vremenu, npr. za dvije, pet ili deset godina. Ostvarili ste sve planove koje ste si zacrtali vezane za posao, ljubav, obitelj ili prijatelje. Ili pak za sve njih odjednom. Kako izgleda ta budućnost? S kime ste i gdje? Što radite? Kako se osjećate? Zamišljene slike možete opisati u dnevniku ili reći nekome, ali i ne morate. Možete tu fantaziju ostaviti samo za sebe i osmjehnuti se kada je se sjetite. Ova nas vježba uči očekivati pozitivne ishode u našim životima, ali nas i usmjerava prema našim željama i nadanjima. Idući put kad budete u nedoumici ili suočeni sa stresnom životnom situacijom, možda ćete odabrati aktivno je rješavati kako biste bili korak bliže najboljem mogućem sebi.

literatura:
Pregrad, J. (ur) (1996.): Stres, trauma, oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć
Martin E.Seligman:Optimistično dijete, IEP d.o.o, 2005., Zagreb

EKO OPTIMIZAM

Zelena zastava Eko škole vijori se ispred naše školske zgrade neprekidno od 2006. godine, te je stekla Dijamantni status.
Ovogodišnji cilj bio nam je potaknuti učenike i djelatnike škole da prema mogućnostima zamjene automobile pješačenjem, biciklima, sredstvima javnoga prijevoza ili da se u osobnom automobilu prevozi više osoba.
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije cijelu je godinu poticao boravak i nastavu na otvorenom, a i nama je briga o zdravlju naših učenika posebno važna te smo osmislili međurazredno natjecanje kako bi promicali zdrave navike pješačenja u prirodi. Natjecanje u pješačenju ZELENIH KORAKA trajalo je simbolično od 22. rujna – Europskog dana bez automobila do 22. travnja -Dana planeta Zemlje.

Razredna nastava prešla je ukupno 691,96 km, a predmetna nastava prešla je ukupno 164,73 km što je ukupno na nivou cijele škole 856,69 km zelenih koraka.
Pohvala svim učiteljima i razrednim odjelima koji su podržali i provodili ovogodišnje djelovanje Eko škole.

Kraj ovakvih učenika koji zajedno sa svojim učiteljima već godinama njeguju ljubav i i brinu se o planeti Zemlji, ne bojimo se njene budućnosti