Knjiga učenika 2.a OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik

Legende moga kraja

Konavljani i Župljani nisu se mogli dogovoriti u čijem su zaljevu dva otoka. Župljanin Mrkan je jednoga dana odlučio otploviti do dužeg otoka, a Konavoka Bobara je isti dan odlučila otploviti do debljeg otoka. Bobara je nogom stala na kamen blizu litice i poskliznulase. Mrkan je čuo kako Bobara zove u pomoć. Preplivao je i pomogao joj. Zaljubili su se i svaki dan sastajali na otocima. Bobara je bila tužna jer se trebala udati za drugog momka, Konavljanina Supetra. I Supetar je volio drugu curu iz Župe pa su odlučili reći svojim obiteljima da se ne žele vjenčati. Njihove su obitelji na to pristale i tako su se pomirila dva naselja, Konavle i Župa, a tri otoka su dobila svoja imena: Mrkan, Supetar i Bobara. Marin Županović

LEGENDA O IMENU VISOČANI U DUBROVAČKOM PRIMORJU

Nekad u davna vremena, dok su konji bili glavno prijevo znosredstvo za ljude i ostale terete, selo Visočani se nalazilo na putu kojim se iza Stona gonila sol na konjima u Bosnu i Hercegovinu i dalje u Europu. Kako je trebalo imati odmorne i svježe konje za prenošenje soli, u selo Visočani došli su trgovci iz mjesta Visoko u Bosni. Oni su bili najveći trgovci soli. Napravili su rezervna skladišta soli i staje za konje u selu Visočani. Selo je po njima dobilo ime Visočani. Karlo Lujo

Sv. Vlaho je zaštitnik stanovnika Dubrovnika i okolice. On je zaštitnik svih pomoraca. Legenda govori da je sv. Vlaho pomogao Dubrovčanima da pobijede i potjeraju mletačku vojsku. Zbog toga Dubrovnik slavi svake godine Sv. Vlaha. Kip sv. Vlaha u rukama drži grad Dubrovnik. Luči Bijelović

Sveti Vlaho je bio biskup u Armeniji. Mučen je za vrijeme cara Dioklecijana te je postao svetac zaštitnik grada Dubrovnika. Prema legendi, ukazao se rektoru katedrale te ga upozorio da su se Mlečani usidrili pred otokom Lokrumom te da namjeravaju napasti grad. Svećenik Stojko je o ovome izvijestio Senat te je organizirana obrana Grada. Nakon ovog događaja sv. Vlaho je izabran za sveca zaštitnika grada Dubrovnika. Dora Svilarić

Godine 972. mletačka je flota ušla u dubrovačke vode. Iako su se predstavili kao prijatelji, prevarom su htjeli osvojiti Dubrovnik. Dubrovčanima je u pomoć priskočio sijedi starac sa štapom u ruci, koji je s neba poslan kako bi ih upozorio i obranio grad. Zato je sv. Vlaho postao zaštitnik Grada. Diana Morina

Jednom davno mladi ribar s otoka Lopuda zaljubio se u kćer svjetioničara s otoka sv. Andrije. Njezini tata i braća su mislili da on nije dovoljno dobar za nju jer je siromašan. Njih dvoje su se jako voljeli i nisu se prestali viđati. Mladić bi često plivao jako daleko po noći s Lopuda do otoka sv. Andrije da bi se vidjeli. Prvo ljeto nitko ih nije otkrio. Drugo ljeto, tata i braća su primijetili da se djevojka iskrada pa su je pratili. Kada su vidjeli da njihova ljubav još traje smislili, su zločesti plan. Jedne večeri, kada je djevojka izašla iz svjetionika, braća su ušla usvoju barčicu i upalili na njoj feral, a tata je ugasio svjetionik. Braća su plovila prema otvorenom moru da bi zbunili mladića. On je plivao prema njima misleći da pliva prema svjetioniku. Kad su došli dovoljno daleko, ugasili su feral i krenuli kući. Mladić je bio umoran. Nije znao kuda da pliva i nakon nekog vremena se utopio. Djevojka, kad je saznala, od tuge je skočila s litice. Ana Perak

Mokošica je jedan kvart grada Dubrovnika. Dijeli se na Staru i Novu. Legenda kaže da je ime dobila po Mokoši, božici i zaštitnici žena. Učila je žene raznim poslovima kao što su predenje i vezenje. Često se božicu Mokoš molilo dapošalje dobru žetvu. Iris Kaznačić

Legenda kaže da jedan mladić nije mogao pronaći ljubav. Zavjetovao se da će skočiti na maskeron, skinuti majicu, ponovo je obući i da neće odustati dok ne „osvoji“ maskeron za sretnu ljubav. Mladić je pokušavao jako dugo osvojiti maskeron i na kraju je uspio. Nedugo nakon toga se zaljubio. Maskeron se nalazi na ulazu u staru gradsku jezgru, na pročelju Franjevačkog samostana. Kroz godine se izlizao i danas ga zovu Lucky stone. Nika Buljan

Orlando se još zove Roland. Prema legendi pobijedio je gusare koji su napadali kršćanske krajeve. Tako su napali i Dubrovnik. Pomorska bitka bila je kod otoka Lokruma. U pomoć je stigao vitez Orlando. Njegove ideje pomogle su pobijediti arapske gusare. Njemu u čast postavljen je spomenik Slobode. Brigita Skaramuca

Tete Marenda je bila vesela žena koja je voljela piti puno vina. Mještani Suđurđa su je odlučili odvesti na susjedni otok Rudu gdje nitko nije živio. Mislili su da bi tamo mogla živjeti normalno. Jednoga dana, nakon velike oluje, mještani su došli vidjeti kako je tete Marenda. Našli su je kako pleše i pjeva. Svi su se čudili zašto je tako vesela. Ugledali su dvije velike bačve, a ona im je ispričala da su doplutale u oluji. Danas je izreka na Suđurđu, kad je netko sretan, da ga sreća služi kao Marendu na Rudi. Toni Lešević

Kraljica je jahala kobilu i odvela je do mora da se napije. Kobila nije htjela piti jer je more bilo slano. Kraljica je probala i rekla „Slano je, uh, što je slano!“ I tako se mjesto prozvalo Slano. Maks Domagoj Milošević

KAKO JE SLANO DOBILO IME

U Slano je nekad davno došla kraljica na konju. Konj je bio žedan i ona ga je odvela do mora da se napije. On nije htio piti pa se ona napila i u čuđenju rekla kako je more slano. Tako je Slano dobilo ime. Maris Barač

Davno prije živjela je starica koja je svojim savjetima pomogla knezu u bitkama protiv neprijatelja. U znak zahvalnosti njoj i obiteljima s otoka, knez je darovao zemlju pored plodnog polja. Tako je, po starici (babi), Babino Polje dobilo ime. Leona Palunčić

Ova knjiga objedinjuje učeničke ilustracije i zapise legendi dubrovačkog zavičaja koje su im ispripovijedali roditelji ili neki drugi članovi njihovih obitelji. Nastala je u sklopu projekta 2.a razreda "LEGENDE MOGA KRAJA".

Orlando je vitez kojeg su još nazivali i Roland. Prema legendi je pobijedio saracenske gusare koji su napali grad Dubrovnik. Bila je to pomorska bitka kod otoka Lokruma. Njemu u čast postavljen je spomenik slobode. Iznad kipa vijorila se zastava Dubrovačke Republike na kojoj piše Libertas, kao što se i danas vijori u vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara. Libertas je simbol samostalnosti i neovisnosti. Maris Jakovljević

Pastir Arion i pastirica Aretuca poznavali su se od djetinjstva. Mladić je bio zaljubljen i tužan jer ga djevojka nije voljela. Aretuca je bila ohola i željela se udati za nekog bogatog plemića. Arion je zatražio pomoć od bogova i oni su je pretvorili u kamen i grmlje. Kada je vidio što se dogodilo, mladić se od tuge pretvorio u dva vira. Tako su nastali Srđ i Ombla. Mateo Kristović

Legenda kaže da su brdo Srđ i rijeka Ombla nekad bili pastir Arion i pastirica Aretuca. Arion je bio zaljubljen u Aretucu, ali ona njemu nije uzvraćala ljubav. Arion se od očaja obratio bogovima šuma i rekao da je ona kamenog srca. Odjednom se zatresla zemlja, na nebu je zalampalo, a sva se priroda smrknula. Aretuca se prepala i htjela pobjeći. Noge su joj postale kamen, a ruka grmlje i duplje. Arion je to vidio i dozvao šumske bogove da mu daju suze, da ljubi Aretucu. Oči su mu postale dva vira iz kojih je potekla bistra rijeka. I tako su Arion i Aretuca uvijek zajedno. Marko Kovačević

Cavtislava je lijepa Konavoka. Imala je puno mladića. Kralj je odlučio da će se udati za onoga koji napravi jedno od četiri dobra djela za Cavtat. Trebali su: sagraditi utvrdu oko Cavtata, sagraditi veliku crkvu, napraviti vodovod i dovesti brod pun svile u Cavtat. Najbrži je bio mladić Vrsanin. On je napravio vodovod. Na dan otvaranja lijepa Cavtislava se morala napiti vode iz vodovoda kako bi postala vlastelinova žena. Kada se pošla napiti, u krilo joj je skočio gušter. Lijepa Cavtislava je od straha umrla. Zahvaljujući Cavtislavi, Cavtat je dobio vodovod. Mihaela Radić

Orland ili Roland je, prema legendi, pobijedio arapske gusare. Oni su napadali i Dubrovnik. Tako se odvila pomorska bitka kod otoka Lokruma. U pomoć je stigao vitez Orlando i obranio naš voljeni grad. Njemu u čast se postavio spomenik slobode. Na njemu se vijorila zastava s natpisom Libertas, što znači sloboda. Mihaela Volarević

Kad bi pomorci prolazili pokraj Grada, sirenom su pozdravljali, a s kopna bi se začula zvona crkve Gospe od Danača. Osim pozdrava zvonima, časne su mahale i bijelim maramama. Prekrasna je to stoljetna tradicija časnih sestara koje pozdravljaju pomorce želeći im mirno more, sretan plov i siguran povratak obiteljima. Kaan Keserović

NE UZIMAJ NIŠTA S LOKRUMA...

Prema legendi o Lokrumu, benediktinci su tri puta kružili oko otoka sa svijećama okrenutim naopako. Onaj tko skupi sav vosak, razbit će drevnu kletvu: "Ne uzimaj ništa s Lokruma, ni pero pauna, ni listić ubran u botaničkom vrtu, jer ono što si uzeo s otoka, to i dalje njemu pripada i donosi nesreću novom vlasniku." Savjet je to brojnih Dubrovčana. Domagoj Bender

Orlando je ratnik i osloboditelj Dubrovnika. Opisuje ga ljubav i ljubomora, a njegovo viteštvo još se pamti. Orlanda su nazivali i Roland. Prema legendi je pobijedio saracenske gusare koji su napadali kršćanske krajeve. Napadnut je bio i Dubrovnik gdje se odvila pomorska bitka kod otoka Lokruma. U pomoć je stigao i ovaj vitez čije su strategije bile ključne za pobjedu nad arapskim razbojnicima. Njemu u čast se postavio spomenik slobode. Iznad kipa vijorila se zastava Dubrovačke Republike. Zastava s natpisom „Libertas” bila je i ostala simbol samostalnosti i neovisnosti. Orlandov stup je visok 5,17m i izgrađen je od kamena u gotičkom stilu. Ondje su se čitali državni proglasi, ali i izvršavale javne kazne. Mato Vujičić

Misc texture 2

Napisali i ilustrirali: UČENICI 2. A RAZREDA Učiteljice: ANICA ARKULIN IVANA CURIĆ OŠ Ivana Gundulića Dubrovnik šk. g. 2022./23.

Nakon što su izgubili dom, benediktinci (svećenici) su tri puta kružili oko otoka sa svijećama okrenutim naopako. Legenda kaže da nije dobro uzeti ništa s Lokruma jer ono što si uzeo s otoka, to njemu i dalje pripada. Vjeruje se da to donosi nesreću novom vlasniku. I danas Dubrovčani savjetuju da se s otoka ništa ne uzima. Lucija Zdravka Smokvina

Prema legendi se spominje požar koji je pogodio Dubrovnik u 11. stoljeću. Dubrovčani su se zavjetovali svetom Benediktu da će sagraditi samostan ako se vatra ugasi. Benediktinci su bili vlasnici cijeloga otoka. Pretvorili su otok u raj na zemlji. Grad je, bez obzira na to, prodao njihov posjed bogatim građanima. Benediktinci su prije odlaska s otoka odslužili zadnju misu, navukli kapuljače preko očiju, zapalili svijeće, okrenuli ih naopako te obišli otok tri puta mrmljajući: „ Neka je proklet svaki koji pribavi Lokrum za osobno uživanje.” Prema vjerovanju, prokletstvo se može skinuti samo ako se skupi sav vosak koji se te noći stvrdnuo na tlu. Baldo Krile

U davna vremena živio je engleski kralj Rikard Lavljeg Srca. On se sa svojom vojskom borio u križarskom ratu. Po povratku iz rata, njihovi su brodovi zapali u veliku oluju. Kralj se zavjetovao, ako preživi oluju, da će na prvom kopnu na koje naiđe podignuti crkvu. Zaklon je našao u zaljevu otoka Lokruma. Dubrovčani su ga nagovorili da sagradi crkvu u gradu. Crkva se srušila u velikom potresu 1667. godine, a na njezinu mjestu je sagrađena katedrala. Miho Maslać

Miho Pracat bio je mornar. Jednog dana otišao je brodom na more. Uplovio je u oluju i brod se potopio. Kupio je novi brod i pokušao opet. Ubrzo je naišao na oluju u kojoj se potopio i taj brod. Vratio se doma siromašan. Jednog podneva, dok su ručali, vidio je guštericu kako se penje na zid. Dva se puta pokušala popeti, ali je padala. Treći put je uspjela.Tako se Miho sjetio da su mu se dva broda potopila i promislio da bi možda treći put i on mogao uspjeti. Sve je to ispričao ženi. Žena ga je upitala odakle mu soldi za novi brod. Miho je zašutio i nikome ništa nije govorio. Pokrao je sve zlato iz crkve i kupio novi brod. Otišao jeu Afriku gdje je u jednom selu saznao da stanovnici imaju velikih problema s miševima. Miho se vratio u Dubrovnik i kupio puno mačaka koje je brodom prevezao u Afriku i tamo ih prodao. Po povratku u Dubrovnik priznao je da je pokrao blago iz crkve pa je vratio i više nego što je uzeo. Ljudi su bili zahvalni i podigli mu kip u čast. Roko Grgičević

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.