E-knjiga o zimskim spavačima u sklopu projekta Tikveška šuma.
Izradili učenici prirodoslovci.

Tikveška šuma: zimski spavači

TKO NE VOLI ŽIROVE? Vjeverice hranu pridržavaju prednjim šapama. Imaju karakteristične prednje zube (sjekutiće) koje nazivamo glodnjacima. Ti se zubi tijekom glodanja troše, ali i stalno rastu i uvijek su oštri. Vjeverice se hrane sjemenkama, orašastim plodovima, gljivama i mladicama. Obične vjeverice ne vole žirove, a sive ih obožavaju.

SPREMANJE PLODOVA Vjeverice ne pojedu odmah sve plodove koje pronađu, nego ih spremaju u skrovište. Prije nego što ih spreme, označe ih svojim mirisom. Iako plodove zakopaju što dublje mogu, pomoću tog mirisa uspiju ih pronaći čak i pod snježnim pokrivačem.

DEBLJANJE PRIJE ZIME Da bi preživjele zimu, vjeverice se prije zime moraju udebljati. U tome su u prednosti sive vjeverice jer se u jesen mogu najesti žirova kojih ima u izobilju. Iako ih se zimi u šumi malokad može uočiti, ne spavaju zimski san, nego su samo mnogo manje aktivne nego inače.

REP ZA RAVNOTEŽU Vjeverice imaju rep dug gotovo kao cijelo tijelo. Iako im kitnjast i čupav rep daje osobitu ljepotu, ne služi im samo kao ukras. Pri penjanju i skakanju, rep im služi za održavanje ravnoteže.

Znate li... -&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da je poznato oko 200 vrsta vjeverica? -&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da vjeverica kad pronađe lješnjak najprije provjeri je li jestiv i tek ga onda pojede ili spremi u skrovište? -&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;da crvene vjeverice teško podnose zatočeništvo, pa se u kavezu malokad razmnožavaju?

Jež&nbsp;je poznat po svojim bodljama i nevjerojatnim obrambenim potezima. U slučaju opasnosti, mišići leđa aktiviraju se na takav način da mu omoguće da se&nbsp;umota u oblik kugle sve dok ne postane gotovo neranjiv.

Jež&nbsp;je prilično česta životinja u prirodi, lako ga se može naći na rubu šume, u vrtovima i uz rubove cesta i putova. Jež jede kukce, beskralježnjake i male zmije.

Jazavac je aktivan u sumrak i noću, a danju se odmara u jazbini. Iako je zvijer, jazavac baš kao medvjed nije previše izbirljiv i svejed je. Najviše voli gujavice, ali jede i kukce, gmazove i vodozemce, male sisavce i ptice. U nekim krajevima dosta lovi zečeve te ježeve. Ne lovi aktivno, već jede što nađe. Voli i korijenje, voće, orašaste plodove te druge jestive dijelove biljaka. Zna raskopavati i gnijezda osa i bumbara da bi se gostio njihovim ličinkama. 

Jazavci zimi ne hiberniraju, iako mogu pasti u obamrlost na koji dan. Prije toga počiste jazbinu, pripreme stelju i začepe ulaze. Preživljavaju na zalihama masti prikupljenim ujesen.

BEBA JAZAVAC

Lako ga se prepozna po glavi s crnim i bijelim prugama. Ima malu, ali ušiljenu glavu s jakim čeljustima. Uši i oči također su male. Sivkasto je tijelo jako, pomalo bucmasto, s kratkim nogama i repom. Prosječno je težak 10 kg, a može doseći 25 kg i 70 cm. Živi u nizinskim i brdskim šumama, najčešće uz pašnjake, livade, čak i naselja. Tu radi komplekse podzemnih prostorija i prolaza, čak u dva kata kako bi se lakše branio od lisica ili lovačkih pasa. Jazavci redovito čiste jazbine te ih oblažu svježom steljom od trave, lišća, mahovina.

Jazavci se pare u proljeće. Ženka, međutim, nije skotna odmah (jaje se ne implantira u maternicu), već čeka najčešće zimu. Ženka na svijet donosi 1 – 5 slijepih mladunaca. Oči otvaraju nakon 3 – 4 tjedna, a ženka ih hrani svojim mlijekom 13 tjedana. Mladunci najčešće ostaju u matičnom klanu. Pošto odrastu, smrtnost je jazavaca mala jer nemaju mnogo prirodnih neprijatelja.

Jež je&nbsp;noćna životinja. Veliki je spavač, tijekom dana spava čak&nbsp;12 sati. Zimi se priprema za dugi san.

Jež

Vjeverice su simpatične životinje kitnjastog repa. Pripadaju najbrojnijoj skupini sisavaca – glodavcima. Žive u šumama, a često su i u gradskim parkovima.

TOPLI DOM ZA MLADUNCE Vjeverice gnijezda savijaju u dupljama ili u rašljama grana. Kako bi golim mladuncima bilo toplije, oblažu ih travom. Godišnje othrane jedno do pet mladih.

CRVENE I SIVE U Europi žive dvije vrste vjeverica, obične i sive. Prije 50-ak godina u Europi su živjele samo obične vjeverice. Sive su donesene iz Sjeverne Amerike. Krzno običnih vjeverica je crvenkastosmeđe, pa ih se često naziva crvenim vjevericama, a krzno sivih vjeverica je sivosmeđe. Uši običnih vjeverica krase dlakavi čuperci.

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.