PRIMJENA RAZLIČITIH METODA UČENJA

MEĐUNARODNI DAN UČITELJA

eTwinning projekt Primjena različitih tehnika učenja

"Svjetski, a naši"

Stjepan Ivšić

Rođen je u Orahovici 13. kolovoza 1884. godine. Prvi razred gimnazije završio je u Osijeku, a od 1897. do 1904. godine pohađa klasičnu gimnaziju u Požegi. U Zagrebu je studirao hrvatski jezik i klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu, a slavenske jezike u Krakowu, Pragu, Kijevu, Petrogradu i Moskvi. Godine 1913. promoviran je na čast doktora filozofije. Od 1915. radi kao izvanredni, a od 1918. godine kao redoviti profesor za slavensku poredbenu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1940. do 1943. godine vršio je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku rata i njega zahvaća komunistički "Lov na vještice" te je 1945. godine osuđen na gubitak građanskih prava i na izgon u Slavonski Stupnik u razdoblju od 10 godina. Pomilovan je godinu dana kasnije, ali je i dalje ostao nepodoban za tadašnji komunistički režim. Umro je iznenada 14. siječnja 1962. godine u Zagrebu.
Znanstveni skup "Stjepan Ivšić i hrvatski jezik" održan je u Orahovici od 29. travnja do 1. svibnja 1994. u organizaciji Ogranka matice hrvatske Orahovica i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 5. rujna 1996. objavljen je i Zbornik radova tog znanstvenog skupa pod istim nazivom.

Slika 1.1

Slika 1.2

IVŠIĆ, Stjepan

Rodna kuća Stjepana Ivšića

Akademik Viktor Žmegač

Rođen je 21. ožujka 1929. u Slatini, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Virovitici i Osijeku. Studij germanistike i kroatistike (jugoslavistike) završio je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1954. godine), a germanistiku i muzikologiju studirao je u Göttingenu (1952/53. i 1955/56). Doktorat znanosti stekao je 1959, a od 1971. pa sve do umirovljenja 1999. redoviti je profesor njemačke književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1985. do 2005. glavni je urednik časopisa „Umjetnost riječi“. Član je savjeta inozemnih časopisa „Germanistik“ i „Text und Kontext“. Dobitnik je brojnih hrvatskih i inozemnih nagrada. Odlikovan je Velikim križem za zasluge Savezne Republike Njemačke 1988.

Slika 1.3

Slika 1.4

Akademik Viktor Žmegač

"Pokreti Gradova"

MILKO KELEMEN

Slika 1.5

Rođen je u Podravskoj Slatini 30. ožujka 1924. godine. Pučku školu završio je u Slatini, a gimnaziju u Virovitici. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu diplomirao je studij glasovira i kompozicije. Usavršavao se na Konzervatoriju u Parizu, na ljetnim tečajevima Accademie Chigiane u Sieni, na tečajevima za Novu glazbu u Darmstadtu, na državnoj visokoj glazbenoj školi u Freiburgu te u Siemensovu Elektronskom studiju u Munchenu.
Za svoj bogati skladateljski opus (oko 130 djela) i pedagoški rad nagrađen je brojnim nagradama i priznanjima među kojima su najznačajnija Europska nagrada za kulturu 2007. godine,
Dobitnik je nagrade Vladimir Nazor za životno djelo ( 1984.)
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikuje ga 1995. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Nagrađen je ordenima Mađarske i Argentine. Od 1999. godine počasni je građanin Grada Slatine.
Član je HAZU. Od 2018. godine Osnovna glazbena škola nosi njegovo ime.
Milko Kelemen je utemeljitelj, organizator i prvi predsjednik Muzičkog biennala Zagreb (1961.) i počasni predsjednik od 1981. godine. Od 1995. godine Kelemenu u čast u Slatini se svake godine održava Međunarodni glazbeni festival Dani Milka kelemena na kojemu su u proteklih dvadeset godina u glazbenim i glazbeno-scenskim programima nastupilo stotinjak ansambla i isto toliko solista iz Hrvatske, sedamnaest europskih zemalja te iz Indije, Izraela, Kine, Armenije, Japana, SAD-a i Australije.
Dani Milka Kelemena u Slatini značajno su doprinijeli deprovincijalizaciji kulturnog života i urbanoj afirmaciji Slatine, Virovitičko-podravske i šire regije.

Slika 1.6

Mirko Jirsak

Hrvatski književnik i prevoditelj (Podravska Slatina, 5. XI. 1909 – Zagreb, 1. IV. 1999). Studirao u Pragu i Zagrebu, gdje je 1936. diplomirao pedagogiju i filozofiju. Radio je kao srednjoškolski profesor u Osijeku, Srijemskim Karlovcima i Petrinji, kao ravnatelj Učiteljske škole u Osijeku, urednik kulturne rubrike u Vjesniku te kao profesionalni književnik. Pokrenuo je i uređivao časopise Život i škola i Slavonija danas. Prevodio s češkoga jezika. Njegovo je pjesništvo uglavnom prilično anakrono, pejsažno-intimističko i zavičajno. Zbirka Most (1962) zaokret je prema zgusnutijoj izražajnosti koja vrhunac dostiže u zbirci Sadra i pijesak (1981). Roman Karneval cvrčaka (1974) freska je slavonskoga građanstva uoči II. svjetskog rata. Ljudi i njihov život preneseni su u irealnost i fikciju (grad Marianis), a sav je roman satkan od metafora, pritajene parodije i vizije života kao groteske. U osječkome HNK-u taj je roman, u dramatizaciji D. Kekanovića, uprizoren kao veliki scenski spektakl (1976).