Book Creator

Mjesec hrvatske knjige - Ususret Danu sjećanja na žrtvu Vukovara

by Ivana Opačak

Pages 2 and 3 of 73

U Mjesecu hrvatske knjige 2020.

Ususret Danima sjećanja
na žrtvu Vukovara
i poginule u Domovinskome ratu
Izborna/dodatna lektira
na nastavi hrvatskoga jezika
Loading...
Loading...
Likovni rad: Katja, 1.e
Loading...
OSVRTI i (likovne) IMPRESIJE
učenika 1.a i 1.e razreda
Ekonomsko-birotehničke škole
Loading...
Učenici su, tijekom
Mjeseca hrvatske knjige 2020.,

ususret Danima sjećanja
na žrtvu Vukovara
i poginule u Domovinskome ratu,

pročitali roman/autobiografiju/dnevnik
260 dana Marijana Gubine
kao dio izborne/dodatne lektire
na nastavi hrvatskoga jezika
Likovni rad: Tena, 1.a
PREDGOVOR AUTORA
Autobiografija 260 dana djelo je malog čovjeka koji je svakodnevnim radom na samome sebi uspio probiti sve barijere, otvoriti oči i realno bez predrasuda i mržnje sagledati stvari iz svih kutova. Ključan element bio je odvojiti srce od mozga, osjećaje od razuma – što je posebno teško, pogotovo s tragedijom na svojim leđima.

Desetogodišnji dječak nalazi se na krivom mjestu, u krivo vrijeme, zajedno sa svojom šesteročlanom obitelji. Krivo mjesto je okupirano područje istočne Slavonije u tadašnjoj Jugoslaviji, a krivo vrijeme je vrijeme kada je globalna politika, tj. kada su globalni igrači rekli da je vrijeme da se Jugoslavija rascijepi. Kao kolateralna žrtva biva zarobljen 260 dugih dana, proživljava svakodnevne nezamislive patnje, umire nekoliko puta, sahranjuje svoje bližnje i naposljetku, nakon 6240 sati, ponovo vidi svjetlo dana.
Bez obzira na veliku patnju, strašne trenutke koji su ga pratili 260 dana i trenutke koji će ga pratiti do kraja života, odvažio se prenijeti svoje doživljaje na ostatak čovječanstva, s namjerom da prikaže, u prvom redu zdravo, pozitivno razmišljanje te da pošalje nekoliko poruka čovjeku.

Osim navedenoga, čitatelj će prepoznati nekoliko bitnih elemenata među kojima je i snaga pojedinca, kako da preživi tako i da nastavi živjeti.

Osnovna poruka koju autor šalje jest sljedeća:

Ja, desetogodišnji dječak, proživio sam pakao i živim s posljedicama istog, zbog toga što sam povijesno pripadao narodu koji se zove HRVATI.

Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome učinite loše, pročitate moje iskustvo i ne uvedete sebe u napast da činite loše, niti zbog nacionalizma, niti zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti čega drugoga.
Ja, Marijan Gubina,
ne osuđujem,
ne mrzim…

NEMOJTE NI VI!
OSVRT profesorice
na pročitani tekst 
s osobnom zahvalom autoru/
IMPRESIJA (kao poticaj učenicima na čitanje i pisanje)
Poštovani g. Gubina,
obećah Vam jednom, nakon jedne srednjoškolske promocije Vaše knjige (sada već davne 2017.) kada sam, (možda) slučajno baš ja, imala čast kazivati dijelove Vašega svjedočanstva, da ću, nakon što pročitam Vaš roman, zapisati i dostaviti Vam svoju impresiju... Duboko potresena riječima koje sam čitala, suznih očiju i drhtava glasa, pred svojim učenicima, obećah i sebi da neću Vašu knjigu uzeti u ruke osim s ozbiljnom namjerom, pripremljena na ponovne, još dublje, potrese u svojoj glavi, duši...

Tako je Vaša knjiga, zajedno s jednim neispunjenim obećanjem, čekala gotovo dvije godine.
PrevNext