Book Creator

Grad, to smo mi

by Sanja Miloloža

Pages 6 and 7 of 20

Loading...
Loading...
Istražili, čitali i enciklopedijsku natuknicu saželi






M. M. G.
i F. M.
Loading...
ŽIVOTOPIS
Loading...
Pavao Pavličić se rodio 16. kolovoza 1946. u Vukovaru. Hrvatski je književnik, književni znanstvenik, scenarist i prevoditelj.

Završio je studij komparativne književnosti i talijanskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., a ondje je i doktorirao 1974. (dakle, sa samo 28 godina već je bio doktor znanosti!). Od 1997. redoviti je član u HAZU-a, što je najviše što se može postići u akademskom svijetu u Republici Hrvatskoj. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 2015.

Prva objavljena knjiga zbirka je priča Lađa od vode (1972.). Stekao je veliku popularnost kao autor kriminalističkih romana, primjerice Plava ruža (1977.), Stroj za maglu (1978.), Umjetni orao (1979.), Tri petka u travnju (2015.), Hladna fronta (2016.), Štićena osoba (2019.). Briga za čitatelje može se vidjeti u knjizi Rukoljub (1995). U 1990-ima, potaknut okolnostima Domovinskog rata, piše autobiografsku prozu (P. S. Vukovarske razglednice, Vodič po Vukovaru, Kruh i mast, Bilo pa prošlo, Šapudl).

Napisao je velik broj znanstvenih radova i stručnih knjiga, a mnoge se bave starijom hrvatskom književnošću (primjerice, djelima dubrovačkoga pisca Ivana Gundulića).

Pavličić je i autor nekoliko vrlo zapaženih knjiga feljtona, a važan je i kao romanopisac za djecu (Trojica u Trnju, 1984).

Pavao Pavličić bio je i filmski scenarist, poznata je njegova višestruka suradnja s redateljem Zoranom Tadićem (Ritam zločina 1981. prema Pavličićevoj priči Dobri duh Zagreba, Treći ključ 1983., San o ruži 1986., Orao 1990., Treća žena 1997.).
Kao talijanist djeluje i kao prevoditelj.
Loading...
N A G R A D A
Loading...


Što je rekao Pavao Pavličić prilikom preuzimanja nagrade za životno djelo u RH koja nosi ime književnika Vladimira Nazora

Za mene nagrada koja nosi ime Vladimira Nazora dolazi kao uistinu znakovita koincidencija. Nedavno sam, naime, završio knjigu o Nazorovim epovima. Trudeći se oko toga da razumijem i vrednujem ta djela, naučio sam dvoje. Prvo, da je za Nazora upravo književnost – odnosno umjetnost općenito – bila najbolji, ili čak jedini način da čovjek sebi objasni svijet i život. Drugo, za našega pjesnika to objašnjenje nikad nije bilo konačno, jer on je na svojim tekstovima radio stalno, pa ih dotjerivao u stilskome pogledu, ali isto tako i u sadržajnome. On je sav svoj život posvetio umjetnosti, ne samo zato što se ničim drugim i nije bavio nego još više zato što je u umjetnost uložio sve svoje vrijeme i sve svoje najbolje misli i osjećaje. Za nas je velika nagrada bilo već i to što smo dobili priliku da se umjetnošću bavimo, ali nam mnogo znači što nam se danas stavlja do znanja da to nismo činili uzalud, rekao je Pavličić.
Loading...