Projekt za smotru Građanski odgoj i obrazovanje

(copy) FINANCIJSKA (NE)PISMENOST

Kao najbolja moguća rješenja problema izabrale smo ona za koja smo sigurne da se mogu provesti u školi.

- uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnoj školi gdje bi učenici dovoljno rano postajali financijski pismeni

- uvođenje financijske pismenosti kao sastavni dio satova razrednika i kao međupredmetnu temu(povijest)

-uključivanje financijskih institucija u projekte financijskog opismenjivanja kroz predavanja i radionice 

- održavanje izvanučioničke nastave u financijskim institucijama.

 - edukativni filmovi  za osnovnoškolski uzrast djece.

Pretpostavku da naši vršnjaci zapravo ne znaju puno ili gotovo ništa o financijama potvrdila je anketa koju smo provele među učenicima sedmih i osmih razreda naše škole. Ukupno je sudjelovalo 218 učenika. Anketu smo proveli usmeno, u svakom razredu posebno.

Rezultati ankete: - svega 9,6% učenika zna razliku između debitne i kreditne kartice. - 53% učenika štedi - 13% učenika otprilike zna kako banke funkcioniraju - najviše troše na hranu

Postavili smo četiri pitanja: 1. Znate li razliku između debitne i kreditne kartice? 2. Štedite li? 3. Znate li kako banke funkcioniraju? 4. Na što najviše trošite novce?

Ovom idejom učenici sve ono naučeno u teoriji vide u praksi. Nadamo se i vjerujemo da će barem jedna od naših ideja zaživjeti u budućnosti i na taj način ublažiti financijsku (ne)pismenost budućih generacija.

Ako smo financijski pismeni teže ćemo podleći iskušenjima potrošačkog društva, te tako naučiti i štediti već u ranijoj dobi. Ideja je odlična jer ćemo kad-tad trebati te informacije. Zašto ne krenuti od malena i biti odgovoran prema financijama?

Obrazovni sustav u Hrvatskoj ne nudi niti osnovno financijsko obrazovanje, stoga ne iznenađuje da učenici osmih razreda i srednjoškolci nisu sposobni donositi ispravne odluke a posljedica neznanja je nesigurna financijska budućnost. Međunarodno istraživanje PISA 2012 potvrđuje da hrvatski petnaestogodišnjaci nisu sposobni donijeti ispravnu financijsku odluku i planirati budućnost, dok je prvo nacionalno istraživanje financijske pismenosti građana Hrvatske pokazalo da je financijska pismenost najniža upravo kod mladih (ispod 19 godina).

Uvođenje financijske pismenosti u osnovne i srednje škole je bitan korak prema promjeni dosadašnje situacije. Financijsko obrazovanje treba biti besplatno za učenike i nastavnike. Najbolji rezultati ostvaruju se ako ga provode nastavnici u svojim razredima jer samo škole nude svim učenicama jednaki pristup znanjima koja im mogu pomoći u njihovom kvalitetnijem životu.

Tko nije usvojio potrebna znanja i vještine o upravljanju osobnim financijama i nema samokontrolu, vrlo lako može, čim stekne prvi novac, zapasti u poteškoće. Svaka financijska odluka nosi individualnu odgovornost i kad smo toga svjesni, razumnije se odnosimo prema novcu. Upravljanje osobnim financijama, kućnim budžetom i kako postati odgovoran potrošač - to bi svi, a naročito mladi trebali razumjeti prije nego što se osamostale i sami počnu zarađivati.

JOŠ SMO MALO ISTRAŽILE I SAZNALE ŠTO SVE UTJEČE NA POTROŠNJU NOVCA:

- vrijednosti (što mi je bitno?, što je bitno drugim ljudima i drugim obiteljima?) - okolina (kako na mene utječu ljudi koje poznajem?) -navike (na koji način sam navikla nešto raditi?) - osjećaji (koji me osjećaji potiču da nešto učinim?) - obitelj (kako na mene utječu sklonosti moje obitelji, i odluke koje donose moji bližnji?) - rizici i posljedice (koliko mogu dobiti ili izgubiti?)

Financijska pismenost preduvjet je buduće financijske sigurnosti pojedinca što bi značilo osnovno financijsko znanje koje nam je potrebno za život. Trenutno je većina učenika naše škole ovisna o finacijskoj podršci svojih  roditelja, ali to će se ubrzo promijeniti jer kad odrastu, roditelji ih više neće financirati i tu će naići na razno razne probleme.

Tko nije usvojio potrebna znanja i vještine o upravljanju osobnim financijama i nema samokontrolu, vrlo lako može, čim stekne prvi novac, zapasti u poteškoće. Svaka financijska odluka nosi individualnu odgovornost i kad smo toga svjesni, razumnije se odnosimo prema novcu. Upravljanje osobnim financijama, kućnim budžetom i kako postati odgovoran potrošač - to bi svi, a naročito mladi trebali razumjeti prije nego što se osamostale i sami počnu zarađivati.

Učenik će razvijati vještinu financijske pismenosti. Financijska pismenost je kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja koji su potrebni za donošenje ispravnih financijskih odluka i financijsko blagostanje svakog pojedinca, a time i društva. Učenik će steći osnovne financijske vještine za samostalno donošenje financijskih odluka i planiranje vlastite financijske budućnosti. Na satovima Građanskog odgoja i obrazovanja kao oblici rada korištene su rasprave, iznošenje vlastitih stavova i mišljenja, istraživanja članaka o financijskoj pismenosti, sudjelovanje u projektu financijske pismenosti „Gospodin Fin”.

Također, jedan od ciljeva je i razvijanje komunikacijskih i prezentacijskih vještina, te sposobnost za samostalno sudjelovanje i djelovanje u svakodnevnom životu.

Projekt je predstavljen ravnateljici, Vijeću učenika, učenicima osmih razreda, a u izradi je digitalni materijal za web stranicu škole.

Učenice: Ira Bajić, Laura Mišetić, Antea Božić, Rajna Vukelić

ZAKON O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU: I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom uređuju ugovori o potrošačkom kreditu, informacije i prava o ugovoru o kreditu, pristup bazi podataka, nadzor i zaštita prava potrošača, a u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač koji uzima kredit pod uvjetima i u svrhu koju određuje ovaj Zakon. Članak 2. (NN 143/13) (1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1. potrošač je fizička osoba koja u transakcijama obuhvaćenima ovim Zakonom djeluje izvan poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja; 2. vjerovnik je fizička ili pravna osobu koja na području Republike Hrvatske odobrava ili obećava odobriti kredit u okviru poslovne djelatnosti ili slobodnog zanimanja...

Zaštita potrošača u RH je započela donošenjem Zakona o zaštiti potrošača Narodne novine 96/03- dalje ZZP/03, , zatim se nastavlja donošenjem novog zakona o zaštiti potrošača 79/07, 125/07, 79/09, 89/09 - dalje ZZP/07 da bi danas bio na snazi Zakon o zaštiti potrošača Narodne novine 2 Zakon o potrošačkom kreditiranju Narodne novine 75/09 112/2012, 143/2013, 147/13, 9/15 78/2015,, 3 Potrošačko kreditiranje je bilo propisano člancima 71. do 86 ZZP/07&nbsp;

ZAKON O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

Ovim Zakonom uređuje se stambeno potrošačko kreditiranje, a osobito pružanje usluga stambenoga potrošačkog kreditiranja, ugovori o stambenom potrošačkom kreditu, informacije, prava i postupci u svezi sa stambenim potrošačkim kreditima, procjena kreditne sposobnosti potrošača, pristup kreditnim registrima, pružanje usluga kreditnog posredovanja i savjetodavnih usluga, nadzor nad vjerovnicima i kreditnim posrednicima i zaštita prava potrošača. Usklađenost s propisima Europske unije.

Kuna je 30. svibnja 1994. uvedena kao hrvatska novčana jedinica.

U uporabi je zamijenila dotadašnji&nbsp;hrvatski dinar.

Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza&nbsp;zvanog&nbsp;kunovina&nbsp;ili marturina u&nbsp;srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine&nbsp;13.stoljeća,&nbsp;pa gotovo do kraja&nbsp;14. stoljeća&nbsp;na hrvatskom kovanom novcu zvanom&nbsp;banovac.    

Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu lp. Oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Novčanice su dizajnirali Miroslav Šutej i Vilko Žiljak.

Osnovna škola Pavleka Miškine Zagreb Sveti Duh 24

Naziv projekta: Financijska (ne)pismenost Tim: Pavlekice (Ira Bajić, Laura Mišetić, Antea Božić, Rajna Vukelić) Mentorica: Dijana Rumiha Brzica

Nakon upoznavanja s kurikulumom Građanskog odgoja i obrazovanja učenice su odabrale iz ekonomsko/gospodarske domene problem financijske pismenosti. Za taj problem odlučile su se jer su uočile i prepoznale da su financijski nepismene, da ne razumiju osnovne financijske pojmove, da dobivaju džeparac koji vrlo brzo potroše na stvari koje im vrlo često nisu niti potrebne, a htjele bi uštedjeti. Najveća motivacija bila je želja da nauče kako se može uštedjeti i kako se štednja može uvećavati. Dodatna motivacija bilo je i uključivanje i sudjelovanje u projektu „Gospodin Fin” jednog novinskog nakladnika.

Pop art green

Sve mogućnosti kao najbolje moguće rješenje koje smo našle bile su zaista odlične. Ali, što nama kao djeci najviše nedostaje? Odgovor je jednostavan. ZNANJE! Obzirom, da mi ne znamo skoro ništa o financijama , to će nam znanje ubrzo trebati ili nam već treba, a da toga nismo ni svjesni. Provele smo anketu u kojoj smo ispitale učenike 7 i 8 razreda znaju li neke najosnovnije stvari o financijama, a rezultati su blago rečeno bili očajni. Naša ideja je da se u školu uvedu obavezne radionice ili Građanski odgoj i obrazovanje tako da djeca nauče informacije vezane za financije i ostale bitne stvari koje će nam u životu trebati ili nam već trebaju.

Osvijestiti potrebu edukacija kroz uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta u osnovnu školu, uvođenje financijske pismenosti kao sastavni dio satova razrednika i kao međupredmetnu temu(povijest), održavanje izvanučioničke nastave u financijskim institucijama. Školski sustav još uvijek nije uvrstio financijsku pismenost u svoje kurikulume iako je učenje o financijama od malih nogu od iznimne važnosti. Zato danas imamo sve češće situacije u kojima su kupci „prevareni“ kupnjom na internetu, digli kredite u švicarskim francima, potpisali nepovoljne ugovore za komunikacijske usluge ili se zadužili koje jednostavno nisu mogli otplaćivati.

ISTRAŽIVANJE MOGUĆIH RJEŠENJA PROBLEMA:

Predlažemo slijedeća četiri načina kako bi riješili problem financijske (ne)pismenosti kod osnovnoškolaca: 1. Uvođenje obaveznog predmeta Građanski odgoj i obrazovanje, kojem bi učenici prisustvovali tijekom 7. i 8. razreda osnovne škole. Predmet bi se sastojao od 35 sati tijekom cijele školske godine. Financijska (ne)pismenost više postala bi financijska pismenost. Negativna strana ovog prijedloga bio bi mogući otpor zbog uvođenja obveze pohađanja predmeta. Kao što smo vidjeli u našoj školi, mali broj učenika odlučio se za pohađanje nastave Građanskog odgoja i obrazovanja. Rješenje tog otpora bili bi ogledni satovi na početku školske godine na kojima se učenicima uz zanimljive predavače predstavlja smisao i bit ovog predmeta. 2. Druga ideja je održavanje radionica. Radionice bi se održavale jednom u polugodištu u trajanju od 4 sata. Radionice bi se održavale u prostorima izvan škole, kako bi učenici dobili dojam „odraslosti“. Na tim radionicama predavači bi bili financijski stručnjaci mlađe generacije.

Odlična priprema za naš projekt "Financijska (ne)pismenost bilo je sudjelovanje u projektu "Gospodin Fin" jednog novinskog nakladnika. Kroz četiri modula o osnovama financijske pismenosti naučile smo dosta bitnih informacija, kao npr. razliku između debitne i kreditne kartice, zašto nam je štednja bitna i korisna, kako funkcioniraju banke i slično.

MODUL 1: OSNOVE FINANCIJA U prvom modulu naučile smo što su to mirovine, kako nastaju, zašto štedjeti, te ono najvažnije – kako odgovorno baratati novcem.

Učim s gospodinom Finom Učim, štedim, znam da vrijedim!

MODUL 2: IZRADA BUDŽETA Što je to budžet? Kako je moguće uz džeparac uštedjeti novac za vlastite želje i potrebe? Može li se doista kupiti neka skupa stvar samo od džeparca, i što je potrebno da bi se to i ostvarilo? U ovom modulu naučile smo male tajne kvalitetne štednje, uz konkretne i praktične savjete.

MODUL 3: ŠTEDNJA U ovom modulu naučile smo koje sve vrste štednje postoje, kako planirati štednju i kako odgovornije raspolagati novcem koji posjedujemo..

MODUL 4: PSIHOLOGIJA NOVCA U posljednjem modulu naučile smo &nbsp;zašto je važno znati upravljati novcem i kako postići samokontrolu pri štednji.

NAZIV PROJEKTA: FINANCIJSKA (NE)PISMENOST NAZIV USTANOVE: OŠ Pavleka Miškine adresa: Sveti Duh 24,10000 Zagreb telefon:01 64541960 fax: 01 6457703, e-pošta: pavlekica@os-pmiskine-zg.skole.hr Ime i prezime voditeljice projekta: Dijana Rumiha Brzica Podaci o učenicima: Ira Bajić, Laura Mišetić, Antea Božić, Rajna Vukelić (sve 8.razred) TEMA PROJEKTA: FINANCIJSKA (NE)PISMENOST, međupredmetna povezanost: Građanski odgoj i obrazovanje, Povijest, Matematika

CILJ PROJEKTA: financijski opismeniti učenike osmih razreda, naučiti o važnosti financijske pismenosti, osnovnim funkcijama novca, usvajanju osnovnih financijskih pojmova,kako nikad nije prerano za početak štednje, koliko je važno dok si mlad, zdrav i sposoban započeti sa štednjom da bi starost bila lakša, ugodnija i bez financijskih briga.

DOMENA: GOSPODARSKA/EKONOMSKA (zna odrediti pojam kapitala, novca,ulogu banaka i kredita, štednje, debitnih i kreditnih kartica, zna što je državni proračun, kako se puni, koja je ulogu poreza)

Prosječni umirovljenik u starosnoj mirovini ima 74 godine. Tijekom svog radnog vijeka radio je 31 godinu, pet mjeseci i deset dana.U mirovini će provesti 21 godinu i 2 mjeseca.

Prosječna mirovina u Hrvatskoj u listopadu 2021. iznosi 2976 kuna. To je 42% prosječne hrvatske neto plaće.

U ovom trenutku 128 zaposlena rade za 100 umirovljenika. Da bi sustav međugeneracijske solidarnosti bio održiv trebali bi imati omjer od 4 zaposlena na 1 umirovljenika, a omjer u Hrvatskoj je 1,28 zaposlena na 1 umirovljenika.

2.096.543 člana bila su u rujnu 2021. u svim obveznim mirovinskim fondovima.

Zaključili smo da je razina znanja o financijskim pitanjima među učenicima iznimno niska. 

To nam je bio poticaj za istraživanje najboljeg mogućeg rješenja kako bi se razina znanja o financijama, tj. financijska pismenost bitno povećala.

Za ovaj projekt odlučila sam se zbog velikih problema s finacijama koje su nažalost vidljive u svim generacijama, svakog dana. Grupa cura s kojima radim nije mogla biti bolja, uvijek smo pružale pomoć jedne drugima, nikad nije bilo problema, niti je došlo do ikakvih svađa. Svi imaju razumijevanja za svakoga, a to je jako bitna stvar u grupnim projektima, pogotovo važnima i teškima kao što je ovaj. Kada sam čula da kao temu možemo odabrati i financije, znala sam da je to tema za mene. Oba roditelja su mi se oduvijek bavili financijama, tako da sam znala da je ta ljubav prebačena na mene.

Svi smo znali da su ljudi zapravo dosta „neobrazovani“ što se tiče financija, ali toliku količinu problema nitko nije očekivao. Ovu temu smatram vrlo važnom, te mislim da bi se sa njom trebali pozabaviti ljudi koji imaju malo više moći od nas mladih. Kroz ovaj projekt naučila sam puno toga i stvarno uz ovakav tim ponovila bi ga još 100 puta, samo bi bila malo više organiziranija.

Radom na projektu učenice su razvijale vještine istraživanja zakonskih regulativa koje se odnose na financije, razgovorom s ostalim učenicima prenosile stečena znanja, i poticale ostale učenike u svojim razredima da počnu štediti novac na pravilan način. Sudjelovanjem u projektu „Gospodin Fin” učenice prošli četiri modula financijske pismenosti. Naučeno znanje učenice su primijenile u upravljanju svojim financijama (džeparac od roditelja, novci koje su dobili za rođendan), i vrlo brzo su primijetile veliku razliku. Kupovale su promišljeno, i obavezno su od dobivenih novaca odvajali 20% za štednju. Uočena promjena bila je dodatna motivacija za daljnja istraživanja i financijsko opismenjivanje.

Učenice su provele istraživanje među učenicima sedmih i osmih razreda u školi. Učenice su proučile četiri modula o financijskoj pismenosti na internetu, te su proučavale zakone RH koji se odnose na financije. Učenice su razgovarale s roditeljima i prijateljima, te su na satovima iznosile svoje primjere, stavove i mišljenja. Potreba za financijskim obrazovanjem mladih je vrlo važna. Mladi se od najranije dobi susreću s novcem, ali se o novcu rijetko razgovara u obitelji, školi, s prijateljima.

Pozitivna strana radionica bila bi prisustvo na dobrovoljnoj bazi i učenici dobivaju dojam zrelosti i samostalnosti. Negativna strana tih radionica je moguća prisutnost u premalom broju i neozbiljno shvaćanje radionica, zbog održavanja izvan škole. 3. Razumijevanje financija može se pojačati kroz gradivo matematike. Dio matematike kao što su kamatna stopa i postotni račun bi se iz postojećeg 8. razreda uvelo i u 7. razred. Dobra strana ove ideje je da bi učenici mogli bolje razumjeti navedeno gradivo kada bilo prezentirano kroz oba razreda. 4. Izvanučionička nastava kroz posjetu različitih tipova financijskih institucija. Ideja uključuje posjetu jednoj komercijalnoj banci (Zaba, RBA i sl.), posjeta Zagrebačkoj burzi i posjeta jednoj od mjenjačnica. Dobra strana ove ideje bila bi da učenici dobiju stvaran dojam funkcioniranja unutar različitih financijskih institucija.

NOVAC - sredstvo razmjene, sredstvo plaćanja, zamijenio trampu BANKA - financijska institucija koja posreduje u novčanim poslovima, i novčanom prometu; od talijanske riječi banco što znači klupa ŠTEDNJA - čuvanje materijalnih dobara i/ili novca; postoje različiti oblici štednje KAMATA - naknada za posuđeni novac, izražava se u postotku DEBITNA KARTICA - kartica tekućeg ili deviznog računa građana; građanin njome raspolaže neovisno o radnom vremenu banke; bezgotovinsko sredstvo plaćanja KREDITNA KARTICA - bezgotovinsko sredstvo plaćanja; "kupi sada, plati kasnije", njome se duguje izdavatelju kartice onoliko koliko si potrošio KREDITI - novčano dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita ustupa određeni iznos novca na ugovoreno vrijeme iz ugovorene uvjete MIROVINSKA ŠTEDNJA - osiguranje bolje i sigurnije mirovine

Video: Financijska pismenost (što smo naučile)

- da je dobra organizacija ključna za uspješnost u radu

- da je istraživačko, suradničko i iskustveno učenje zanimljivo i poticajno, te omogućuje trajno usvajanje znanja

ZAŠTO SMO IZABRALI OVU TEMU? Financije kao pojam je vrlo kompleksna stvar, pa što mi ( osmašice ) zapravo znamo o tome. Kako bi vam skratili muke, zapravo vrlo malo. Iz tog razloga smo se odlučile za tu temu, jer već sad dobivamo i trošimo novac, a koliko zapravo razmišljamo o našim postupcima pa naknadno posljedicama ,pa gotovo i ne razmišljamo. Pošto smo još uvijek dosta mlade nemamo baš ni osviještenu svijest vrijednosti novca, iz razloga što mi ne zarađujemo novac. Najvjerojatnije kad dobijemo novac ili je za neki izlazak, obavljen neki zadatak ili slično. I što mi najvjerojatnije napravimo s tim novcem potrošimo ga, a što kad dobijemo neku veću količinu novaca npr. krizma, rođendan, Božić.

Roditelji većinom kažu ne brini ja ću ti to spremiti ili slično, a nekada nam daju i kako se mi onda nosimo s tim novcem: ”potrošimo ga!” Zato smo se mi odlučile za ovu temu jer nam je bitno sad, a tek će nam u životu takve informacije trebati. Također smo odlučile održati malu anketu, kako bi saznale na što sve naši vršnjaci najviše troše i koliko oni znaju stvari vezane za financiju. Jesu li nas rezultati iznenadili to će te saznati. Zato nam se ova tema svidjela: “Kako bi mi mogli više naučiti o financijama?”

Name

Safari may block some audio or video from playing automatically and ‘read to me’ will skip these. You can configure this in Safari’s preferences.